Inteligencija je složena osobina koju karakteriziraju kreativnost, znatiželja, pa čak i genetika, no ne postoji jedinstven način za njezino mjerenje ili poticanje. Ipak, roditelji mogu pomoći da sve kvalitete koje utječu na inteligenciju kod djece procvjetaju. Savjetnik za upis na fakultete YJ Heo, koji je, kako kaže, bio okružen iznimno pametnim ljudima, na TikToku je objasnio što je naučio od vrlo uspješnih pojedinaca i ponudio smjernice roditeljima koji žele kod svoje djece potaknuti učenje i akademska postignuća, piše YourTango.
@yjpublit Replying to @SirOku14 based on life experiences, this is how to maximize any kids potential #raisingkids ♬ Aesthetic - Tollan Kim
Iako djeca zaslužuju bezbrižnu igru, postoje situacije u kojima je s njima korisno razgovarati kao s odraslima. Čak i ako ne razumiju sve u potpunosti, sjedenje za obiteljskim stolom i slušanje složenih rasprava između roditelja pomoći će im da usvoje informacije o aktualnim događajima. Također će ih naučiti kako cijeniti zdravu raspravu i sudjelovati u njoj.
Prema April Eldemire, licenciranoj bračnoj i obiteljskoj terapeutkinji, emocionalno podučavanje koje započinje slušanjem i iskrenim angažmanom ima dugoročne učinke te omogućuje djeci da postanu samopouzdanija, inteligentnija i svestranija. "Ta djeca neizbježno postaju pametna jer razgovaraju o svijetu oko sebe", objasnio je Heo. "Prisiljeni su shvatiti što se događa kako bi o tome mogli razgovarati."
Djeca koja odrastaju u domovima u kojima se puno čita postižu bolje rezultate u razumijevanju pročitanog i ranoj kogniciji od svojih vršnjaka. U vrijeme kada tehnologija napreduje, a posljedice vremena provedenog pred ekranima postaju sve očitije, takva djeca kreću u školu sa znatnom prednošću. "S vremenom, gomilanje znanja, vještina obrade informacija i razumijevanje načina na koji razmišljaju drugi pametni ljudi omogućuje djeci da učinkovitije obrađuju informacije", rekao je Heo.
"No, važno je da dijete čita ono što ga zanima." Studija iz 2020. pokazala je da je količina zajedničkog čitanja roditelja i djeteta u dobi od jedne do dvije i pol godine izravno predvidjela djetetovo razumijevanje pročitanog i motivaciju za čitanje godinama kasnije u osnovnoj školi.
Ako djeca nemaju urođenu znatiželju, Heo kaže da se roditelji moraju potruditi izložiti ih prilikama za učenje. To može uključivati odlaske u muzeje, slušanje klasične glazbe kod kuće ili otvoreno bavljenje vlastitim hobijima pred njima.
Znatiželja je prepoznata kao ključni faktor uspjeha u STEM područjima, a istraživanja pokazuju da roditelji i učitelji igraju presudnu ulogu u njezinu razvoju kroz praktična i istraživačka okruženja. Bilo da se radi o posjetu muzeju ili jednostavnom dopuštanju djeci da slijede svoje interese, aktivno njegovanje znatiželje ima stvarne i mjerljive kognitivne koristi.
Naravno, ne može svaki trenutak biti usmjeren na čitanje ili učenje. Važno je razgovarati i o popularnoj kulturi. "Niste ondje samo da biste se zabavili, nego i da shvatite značenje koje se krije iza toga", istaknuo je Heo. "Raspravljanje o filmovima, knjigama i člancima aktivira dječji um." Još važnije, time ih učite da je učenje zabavno.
Terapeutkinja za parove i obitelji Mary Kay Cocharo potvrđuje da su djeca koja odrastaju u domovima gdje se potiče učinkovita komunikacija osnaženija i samopouzdanija kao odrasli te se lakše snalaze u odnosima i na poslu.
Najkreativnija i najinteligentnija djeca često dolaze iz poticajnih okruženja gdje su ih učili da prihvate svoju autentičnost i stvaraju zdrave navike. "Roditelji su poput trenera. Oni ne igraju utakmicu umjesto djeteta, već ga uče kako se igra", rekao je Heo. "Dovoljno su uključeni da podučavaju dijete kao da je igrač." Roditelji koji vode umjesto da samo hvale daju svojoj djeci stvarne alate za izgradnju vještina, a ne samo trenutni osjećaj zadovoljstva.
Kreativnost i autentičnost proizlaze iz empatije - sposobnosti učenja iz tuđe perspektive, bez osuđivanja. To počinje s roditeljima, načinom na koji pristupaju razgovorima s drugim ljudima i rješavaju sukobe kod kuće. Visoka emocionalna inteligencija kod mladih, prema studiji iz 2023., dosljedno je povezana s boljim međuljudskim odnosima, mentalnim zdravljem i većom otpornošću.
"Pokušavate ih naučiti da mogu analizirati svijet oko sebe i sudjelovati u raspravama, a da stvari ne shvaćaju osobno", objasnio je Heo, dodajući da vrlo inteligentna djeca imaju i emocionalnu inteligenciju koja im pomaže u interakciji s vršnjacima i odraslima.
"S mamom nisam mogao razgovarati ni o čemu jer je u svojim reakcijama bila prilično ekstremna. S druge strane, otac je bio zaista otvoren čuti što imam za reći. Suzdržavao se od osuđivanja kako bi zajedno sa mnom sve proanalizirao pa smo mogli voditi dublje razgovore", podijelio je Heo svoje iskustvo.
Djeca koja odrastaju u osuđujućim kućanstvima ne samo da teže usvajaju zdrave navike, već u odrasloj dobi imaju i veće stope depresije, anksioznosti i socijalnih poteškoća. "Ako dijete ima roditelja koji ga osuđuje, prekinut će komunikaciju, što ga sprječava u obradi informacija", zaključuje Heo, ističući da to zaustavlja kognitivni rast i znatiželju.
Za usaditi djeci ljubav prema učenju nisu potrebni ogromni resursi. Neka djeca izrastu u vrlo inteligentne odrasle osobe čak i bez poticaja, a neki, kako tvrdi i Heo, uspiju unatoč svojim okolnostima. Na kraju, inteligencija je složena, a sve što roditelji mogu učiniti jest podržati svoju djecu, njegovati sigurno okruženje za njihov napredak i otvoreno komunicirati.