Jesu li djeca u rizičnoj skupini kada je u pitanju obolijevanje od koronavirusa?

Foto: 123RF

NOVI koronavirus SARS-CoV-2, koji izaziva bolest COVID-19, zarazio je preko 90 tisuća ljudi, od kojih je, za sada, preminulo tri tisuće. Roditelji su s razlogom zabrinuti, ali važno je imati na umu da je, svega petero djece bilo pozitivno na virus, a smrt kod djece je jako rijetka. Science Alert je na svojoj stranici napisao članak o svemu što za sada znamo o tome kako koronavirus utječe na djecu.

Podsjetimo se, što je COVID-19?

COVID-19 je uzrokovan novom vrstom porodice virusa koja je otkrivena tijekom 1960-ih. Koronavirusi dobili su ime po prepoznatljivoj koroni ili "kruni" šećernih proteina koji okružuju virus kada ga promatrate pod snažnim mikroskopom.

Koronavirusi cirkuliraju u čovjeku, najčešće prouzrokuju blažu bolest koju prati kašalj i curenje iz nosa. Ovi virusi često se nalaze i kod životinja. Postoje spekulacije da se COVID-19 prvo pojavio kod životinja, najvjerojatnije šišmiša.

Tri nova koronavirusa pojavila su se u ovom stoljeću

SARS-CoV (Teški akutni respiratorni sindrom) pojavio se u Kini pa se proširio na Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku i Europu 2002. i 2003. godine. Više od 8000 slučajeva je zabilježeno, od kojih je 10% inficiranih preminulo.

MERS-CoV (Bliskoistočni respiratorni sindrom) prenijela je deva, u Saudijskoj Arabiji, 2012. godine. Ovaj virus zahvatio je veliki dio Južne Koreje 2015. godine. Skoro 2500 slučajeva je prijavljeno, od kojih je 34% inficiranih preminulo.

SARS-Cov i MERS-CoV infekcije kod djece rjeđe se pojavljuju nego što bi se moglo očekivati. Na primjer, 3,4 %  prijavljenih slučajeva MERC virusa u Saudijskoj Arabiji bilo je kod djece, gdje je oko 15% populacije mlađe od 19 godina.

Sličan obrazac primijećen je i kod SARS-a, gdje je stopa prijavljene infekcije kod djece ispod 14 godina znatno niža nego u starijim starosnim grupama.

U Australiji je potvrđeno da je jedno dijete zaraženo COVID-19 virusom. Ostaje nedoumica je li zabilježen mali broj infekcija kod djece zbog toga što je:

- mali broj djece izložen virusu

- mali broj djece zaražen

- mali broj djece razvija ozbiljne simptome pa im je potrebna njega.

Zašto je važno što se veći broj djece ne razbolijeva?

Ako su djeca inficirana, ali imaju blaže simptome, oni mogu imati ključnu ulogu u prenošenju ovog virusa. Djeca su pokretna, izbacuju veliku količinu virusa, okupljaju se u skupine i za njih je manji rizik da obole od teških bolesti pa često nastavljaju sa svojim svakodnevnim aktivnostima.

Sprječavanje školaraca da se zaraze gripom, tako što ne idu u škole i vrtiće, pokazalo se kao efektna strategija prevencije gripa u zajednicama. U nedostatku cjepiva protiv COVID-19, možda se treba razmotriti prekid nastave i zatvaranje škola, ako već tražimo učinkovite načine da smanjimo širenje virusa u zajednici. Naravno, ove mjere trebalo bi poduzeti, u slučaju da se otkrije da su djeca ključni prenositelji infekcije.

Koje simptome djeca pokazuju?

Kineski liječnici otkrili su da zaražena djeca najčešće kašlju, začepljen im je nos, imaju dijareju i glavobolju. Manje od polovice djece ima groznicu. Mnoga djeca nemaju simptome.

Većina djece i adolescenata kojima je dijagnosticiran COVID-19, u Kini, imali su blaže infekcije i oporavili su se u roku od tjedan ili dva. I novorođene bebe, koje su tradicionalno najpodložnije ozbiljnim respiratornim infekcijama, imale su relativno blage infekcije.

Kako prepoznati je li u pitanju COVID-19?

Većina djece koja su zaražena COVID-19 imaju respiratorne probleme koje može, ali ne mora pratiti kašalj koji se ne razlikuje od ostalih uobičajenih virusa, uključujući gripu i prehladu. Do sada, sva djeca kod kojih je potvrđen COVID-19, imala su članove obitelji ili bliske kontakte kod kojih je potvrđena infekcija.

Ako broj oboljelih nastavi rasti, pristup testiranja morat će se promijeniti pa će se testirati samo hospitalizirani pacijenti. Oni će pomoći da se pronađu odgovori o postupcima liječenja i kontroliranja infekcije kod hospitaliziranih pacijenata.

U ovoj fazi, još nije jasno je li antivirusna terapija djelotvorna u liječenju COVID-19. Mnogi stariji lijekovi, kao što je lopinavir, koji se koristi za liječenje HIV-a, a često je korišten za liječenje težih slučajeva, mogu biti djelotvorni, ali je potrebno da se formalno ispitaju i procijene. Počela su klinička ispitivanja i kineski istraživači uskoro očekuju rezultate.

Budući da djeca imaju tako blage simptome, teško bi se moglo opravdati njihovo izlaganje mogućim nuspojavama antivirusnih lijekova, kao što su mučnina, povraćanje, alergijske reakcije, a da na kraju od njih ne bude nikakve koristi.

Kako spriječiti da se vaša obitelj zarazi?

COVID-19 širi se kapljicama koje nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Infekcija se širi tako što osoba dodirne predmete ili površine na koje je zaražena osoba kašljala ili kihala, a onda dodirnula svoj nos, usta ili lice.

Najbolji način da izbjegnete COVID-19 je redovito prati ruke sapunom i vodom, koristiti maramice ili saviti ruku pa kašljete i kihati u pregib lakta. I naravno, izbjegavajte bliski kontakt sa zaraženim osobama.

Maske u zajednicama korisne su samo u sprječavanju inficiranih ljudi da šire bolest na druge ljude. Postoji malo dokaza koji podržavaju teoriju da to što zdravi ljudi nose maske sprječava širenje virusa. Malu je djecu skoro nemoguće natjerati da stalno nose kiruršku masku.

Cjepivo za ovaj virus ne postoji, ali bi djeca trebala biti cijepljena cjepivima protiv gripe. Ono ne samo da štiti vaše dijete od gripe, već umanjuje vjerojatnost da će se sumnjati da vaše dijete ima COVID-19.

Pročitajte više