Roditelji, odgojitelji i nastavnici bore se s učincima pandemije na djecu i mlade. Nedavne su studije pokazale da su tinejdžeri propustili važne prekretnice, a zabrinjavajuć je i nedostatak socijalizacije. Za covid-bebe i malu djecu vijesti nisu toliko loše.
U novoj studiji, objavljenoj u JAMA Network Openu, istraživači sugeriraju da bi se mlađa djeca mogla susresti s manje izazova nego što se u početku mislilo. Istraživači u Kanadi koristili su podatke djece u dobi od dvije do četiri godine iz Ontario Birth Study, prikupljene između veljače 2018. (prije pandemije) i lipnja 2022.
Prema analizi, djeca predškolske dobi izložena pandemiji covida-19 pokazala su poboljšan vokabular i vještine vizualnog pamćenja u dobi od četiri i pol godine, a u njihovim društvenim i emocionalnim vještinama nije bilo značajne razlike u odnosu na djecu iste dobi u pretpandemijskom razdoblju. Dvogodišnjaci izloženi pandemiji pokazali su bolje vještine rješavanja problema i razvijenije fine motoričke vještine, ali su pokazali niže osobne i društvene vještine.
"Izgleda da pandemija nije imala dubok negativan utjecaj na sva područja razvoja ili na svu djecu", rekao je psiholog Mark Wade za Yahoo Life.
Zabrinutost zbog utjecaja pandemije opravdana je
Što se tiče utjecaja na učenike, većina kasni oko godinu dana u akademskom pogledu.
"Djeca ne mogu i nisu uspješno učila preko virtualnih platformi. Prelazak na učenje na daljinu bio je posebno izazovan za mlađu djecu, u dobi od 5 do 8 godina, koja su se suočavala ne samo s akademskim preprekama već i sa zastojima u razvoju društvenih vještina", izjavila je Aalyon Young iz Learning Laba.
"Iako su nalazi mješoviti, zabrinutost zbog utjecaja pandemije opravdana je, posebno u ranom djetinjstvu, kada se razvijaju temeljne vještine pismenosti, računanja i socijalno-emocionalnog učenja", kaže pedijatrica Fae Dopwell.
Jenny Woo iz Mind Brain Emotiona kaže da "sve studije ukazuju na smanjenje društvenih i emocionalnih vještina kod djece". No, ona priznaje da utjecaj pandemije može varirati ovisno o individualnim i socioekonomskim čimbenicima.
"Roditelji, nastavnici i zdravstveni djelatnici ne smiju pretpostaviti da su sva djeca pogođena na isti način i u istoj mjeri. Moramo uzeti u obzir društvene, ekonomske, rasne i kućne čimbenike", napomenula je.
Na kraju, dr. Ilan Shapiro ima optimističnije stajalište.
"Dobra vijest je da su djeca izuzetno prilagodljiva. Ako im damo priliku za rast i alate za to, brzo će se oporaviti", poručio je.