SPORT je važan dio odrastanja svakog djeteta, a kasnije i njegovog osobnog identiteta. Kroz sport dijete ispunjava neke od primarnih ljudskih potreba, a to su prvenstveno potreba za kretanjem, potreba za socijalizacijom i potreba za igrom. S time se slaže i Mario Škegro, magistar kineziologije koji nam je objasnio sve dobrobiti fizičke aktivnosti kod djece od najranije dobi.
''Djeca obožavaju fizičku aktivnost i roditelji su tu da ih podrže na njihovom sportskom putu od malih nogu. Djeca od prve do treće godine jako se brzo razvijaju te je u toj dobi najveća odgovornost na roditelju - da se igra s djetetom, da ga okreće, baca u zrak, podiže, hoda i trči s njim. Ukratko, prolazi osnovna biotička motorička znanja potrebna za svladavanje prepreka i prostora - valjanje, puzanje, hodanje, provlačenje i penjanje'', objašnjava Škegro.
''U dobi do tri godine djeca i najviše traže roditelje pa je to idealna prilika za kvalitetno provođenje vremena s vašim djetetom, Ako imate dovoljno vremena i energije, odlična stvar za razvoj djeteta je plivanje za bebe, program u kojem je roditelj u bazenu s djetetom te mu asistira tijekom provođenja treninga s trenerom'', dodaje.
Nakon navršavanja treće godine, dijete postane zainteresirano za grupne sportove. Naime, do treće godine djeca polako sazrijevaju te im je mnogo lakše uključiti se u skupinu. Za bržu adaptaciju idealni su programi gdje roditelj odrađuje trening s djetetom kao što je naprimjer određeni tip ''baby gym'' treninga.
Sport za djecu od četiri godine
''Oko četvrtog djetetovog rođendana idealno je vrijeme za uključivanje u organizirani program uz vodstvo trenera. Najbolji su programi univerzalne sportske škole gdje naglasak nije na natjecanjima, nego na igri, socijalizaciji i druženju. Cilj je da dijete svlada što širi spektar različitih znanja koja bi utjecala na razvoj njegove koordinacije'', objašnjava Škegro i dodaje:
''Najbolji rezultati u razvoju koordinacije postižu se u ranijoj životnoj dobi, do šeste godine. Na koordinaciju se utječe tako da se uče nove, raznolike kretnje ili se izvode poznate kretnje u izmijenjenim uvjetima. Izvrsno je ako imate mogućnost uključiti dijete i u neke sezonske programe poput skijanja, klizanja ili rolanja.''
Za početak su najbolji bazični sportovi
Nakon što dijete svlada različite strukture gibanja do svoje šeste godine, postavi pravilne temelje za daljnji sportski razvoj i počne stjecati naviku za cjeloživotnim bavljenjem sportom, najčešće je to pred upis u osnovnu školu, vrijeme je i za odabir sportskog kluba koji će dijete pohađati. Preporučuju se oni sportovi u kojima će dijete moći sudjelovati bez obzira na to kakve su njegove sposobnosti.
''Najgora stvar koja se može dogoditi djetetu u toj dobi je da je sporije, slabije, niže ili nespretnije od ostalih u ekipi te samim time izgubi interes za sportom. Za početak su najbolji bazični sportovi kao što su gimnastika, plivanje, atletika, borilački sportovi, nogomet ili tenis'', objašnjava Škegro.
Isto tako, naglašava da sport koji dijete odabere ne mora nužno biti njegov izbor za cijelo djetinjstvo. Naime, u slučaju da mu se sport iz nekog razloga više ne sviđa ili dođe do zasićenja, kod roditelja je bitno da ga ohrabri i promijeni sredinu.
Prednosti bavljenja sportom od najranije dobi
Razloga da se dijete bavi sportom uistinu je mnogo, a najbitniji su prevencija raznih bolesti poput pretilosti, bolesti srčanog i krvožilnog sustava, razvoj zdravih životnih navika, odnosno tijekom bavljenja sportom dijete se uči disciplini, upornosti i koncentraciji, razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti jer dijete kroz treninge razvija koordinaciju, fleksibilnost, snagu, izdržljivost i brzinu te spoznajne sposobnosti - trening djetetu pomaže u razvoju sposobnosti učenja i povećanju koncentracije.
Isto tako, ne smije se zanemariti ni veliki utjecaj na uspješnu socijalizaciju djeteta. Naime, kroz bavljenje sportom dijete se druži s vršnjacima, razvija osjećaj za timski rad te postaje uspješnije u interakciji i komunikaciji. Djeca kroz trening također postaju samouvjerenija, snažnija i izdržljivija, što im kasnije pomaže u školi i poslu, a sport značajno pomaže u razvoju samodiscipline jer tijekom treninga i natjecanja moraju poštivati unaprijed definirana pravila.
Na što obratiti pozornost kod biranja prvog sporta?
Mnogi roditelji ne znaju odakle početi i koji sport odabrati za svoje dijete još kad nije u dobi da samo odlučuje. Za početak je najbolje saznati koji je sport najprikladniji za dob vašeg djeteta. Iako ne postoje pravila u tome koji bi sport ono trebalo odabrati, jasno je da aktivnosti koje su savršene za osmogodišnjaka vjerojatno neće odgovarati djetetu od dvije godine.
Iako je djetetov sport od iznimne važnost, nije presudan i prilikom njegovog odabira potrebno je u obzir uzeti nekoliko različitih faktora. To su prvenstveno djetetove preferencije koje možete prepoznati već tijekom najranijeg djetinjstva ili programa univerzalne sportske škole, zatim morfološke karakteristike jer, ako je recimo dijete krupnije građe, veća je vjerojatnost da će se bolje snaći u kontaktnim sportovima poput hrvanja, nego u atletici ili gimnastici, udaljenost te sam termin treninga. Naime, kad je dijete manje zna biti vrlo nezgodno ako je termin treninga prekasno navečer ili prerano pa često kasni na treninge.
Najbolje vrijeme za uključivanje u sportske aktivnosti je oko četvrte godine, savjetuje Škegro, a je li dijete spremno može procijeniti isključivo i samo roditelj, i to kroz razgovor s djetetom te uvidom u ponašanje na prvih nekoliko treninga. U slučaju da je dijete anksiozno, plače ili uporno odbija odlaziti na treninge i nakon nekoliko dolazaka, to bi mogao biti jedan od pokazatelja da vjerojatno još nije dovoljno zrelo. Preporučuje da u tom slučaju nipošto ne bi smjelo forsirati dijete niti ga prisiljavati na treninge, već pričekati šest mjeseci do godinu dana kada će biti spremnije.
Gimnastika za djecu
Gimnastika je bez sumnje jedan od najpopularnijih dječjih sportova, a nije ni čudo jer djeca s njom mogu krenuti već u najranijoj dobi, dok kasnije mogu nastaviti u profesionalnom pravcu.
''U našem klubu treninzi se dijele po dobi djeteta. Za najmlađi uzrast djeca obavezno treniraju u prisustvu roditelja kako bi se lakše prilagodila na dvoranu, trenera i drugu djecu. Roditelji su aktivno uključeni u proces treninga i uče svoje dijete kako vježbati, pomažu i motiviraju ih. Tako ujedno i prate njihov napredak.
Cilj ovog programa je ispunjavanje potrebe za kretanjem i igrom kao i prilagodba djece na tjelesno vježbanje, socijalizacija s drugom djecom te uvođenje autoriteta trenera kao nove figure u njihovom sportskom razvoju. Nakon treće godine djeca samostalno sudjeluju na treninzima, a programi prate predškolski i školski uzrast djeteta'', objašnjava nam Martina Gorički, predsjednica Gimnastičkog Kluba Trešnjevka koja ističe razlike u programu gimnastike kod mlađe djece te one nešto starije dobi.
Razvoj motoričkih sposobnosti i znanja
''Gimnastički trening za predškolski uzrast kroz igru kod djece razvija osnovne motoričke sposobnosti i biotička motorička znanja poput trčanja, penjanja, skakanja, provlačenja, puzanja. U ovom programu u glavnom dijelu treninga dominantno se vježba kroz poligone, stanične te stazne oblike vježbanja. Djeca vježbaju kroz jednostavnije predvježbe na svim gimnastičkim spravama - karikama, gredi, dvovisinskim ručama, preči i trampolinu. Djeci je posebno zabavan trampolin.
Do treće godine na trampolinu uče održavati ravnotežu, hodati, izvoditi skokove na rukama trenera ili roditelja. Od treće godine djeca počinju savladavati različite vrste koordinacijskih skokova, a nakon pete godine uče osnovne akrobatske skokove. Za djecu školske dobi na gimnastičkim treninzima se uče osnovni gimnastički elementi koje će djeca na kraju sezone moći samostalno izvesti'', dodaje.
Dobrobiti gimnastike kao sportske aktivnosti
Kao i kod svakog drugog sporta, tako i gimnastika ima mnogih dobrobiti koje, između ostaloga, uključuju osnove za bavljenje bilo kojim drugim sportom.
''Gimnastika je bazični sport te je kao takva osnova za sve druge sportove. Vaše dijete će naučiti kako da održi ravnotežu što će mu pomoći da lakše nauči klizanje ili skijanje. Na treninzima gimnastike postoji mnogo vježbi za razvoj koordinacije koja je neophodna za svaki sport - od nogometa do boksa. Osigurava jednak razvoj svih mišića, što omogućuje formiranje atletske figure.
Naizmjeničnim vestibularnim opterećenjima kao što su rotacije, ravnoteža, koordinacijski pokreti te izvođenjem vježbi izdržljivosti svoj živčani sustav učimo koncentraciji. Sama fizička aktivnost stabilizira živčani sustav, povećava samopoštovanje te smanjuje anksioznost i stres'', objašnjava Gorički.