SUOČENA s društvenim pritiscima, školskim obvezama i uznemirujućim događajima u svijetu, djeca su danas izložena sve većoj tjeskobi i iscrpljenosti. Stres se kod njih može očitovati na brojne načine, od promjena u spavanju i prehrani do neuobičajenih reakcija u napetim situacijama.
Velike životne promjene i svakodnevne rutine mogu biti okidač za stres kod djece svih uzrasta, no roditelji im mogu pomoći ljubavlju, stabilnim rasporedom te učenjem jednostavnih vještina suočavanja i emocionalne regulacije. U suradnji sa stručnjacima istražili smo kako prepoznati znakove stresa kod djece i tinejdžera te kako im pružiti podršku, piše Parents.com.
Znakovi stresa kod mlađe djece
Iako svako dijete povremeno doživljava stres, način na koji ga pokazuje može se razlikovati. "Svako je dijete jedinstveno i pokazivat će vlastite, osobne znakove stresa", kaže Elizabeth Pantley, autorica knjige "The No-Cry Separation Anxiety Solution". "Roditelji moraju pratiti svako neobično ili sumnjivo ponašanje."
S time se slaže i dr. Rene Hackney, razvojna psihologinja, koja ističe: "Promjene u uobičajenom ponašanju mogu biti važan pokazatelj stresa kod male djece."
Znakovi koji mogu ukazivati na to da je mlađe dijete pod emocionalnim pritiskom uključuju promjene u navikama spavanja i prehrane, promjene raspoloženja poput tuge, povučenosti, pretjerane privrženosti ili ljutnje, kao i učestalije plakanje ili ispadi bijesa.
Mogu se javiti i noćne more, strahovi prije spavanja, fizičke tegobe poput glavobolja ili bolova u trbuhu te anksiozni tikovi. Neka djeca mogu se češće vraćati navikama poput sisanja palca, početi izbjegavati određene ljude ili situacije, češće izražavati strah ili tražiti umirivanje ponavljanjem pitanja.
Pantley ipak napominje da ovi simptomi ne upućuju nužno na stres, već mogu biti povezani s lošim ponašanjem, navikama ili odrastanjem. "Ako se djetetovo ponašanje pogorša, to bi mogao biti znak nečeg ozbiljnijeg", kaže ona i savjetuje da se u slučaju zabrinutosti potraži stručna pomoć.
Znakovi stresa kod starije djece i tinejdžera
Slično kao i kod mlađe djece, znakovi stresa kod starije djece i tinejdžera razlikuju se od osobe do osobe. Ako je vaše dijete pod stresom, može pokazivati jedan ili više sljedećih simptoma: glavobolje, bolove u trbuhu, mučninu, probleme sa spavanjem poput nesanice ili prekomjernog spavanja, razdražljivost ili ljutnju.
Mogu se javiti i općenite poteškoće u upravljanju emocijama, problemi u školi, promjene u društvenom ponašanju, tuga ili povlačenje, promjene u prehrambenim navikama te pojava tikova ili opsesivno-kompulzivnih radnji.
Najčešći uzroci stresa
Brojni čimbenici mogu uzrokovati stres kod djece, od školskih briga do pretrpanog rasporeda. Ovo su neki od najčešćih uzroka stresa kod djece od najranije dobi do punoljetnosti.
- Separacijska anksioznost: Odvajanje od roditelja može biti glavni uzrok stresa za bebe, malu djecu i predškolce. "Iako je separacijska anksioznost često zdrava reakcija na odvajanje, može biti i posljedica nekog drugog stresora, poput polaska u novi vrtić", objašnjava dr. Hackney. "Kada u životu djeteta postoji neki stresor, njegova tolerancija na druge frustracije obično opada." To može dovesti do pojačane privrženosti i nervoze zbog odvajanja. U tim situacijama pomažu dosljednost i utješne rutine opraštanja.
- Obiteljske promjene: Velike promjene poput smrti u obitelji, razvoda, gubitka posla roditelja ili preseljenja mogu izazvati stres kod djece svih uzrasta. "Kombinacija snažnih emocija, poremećenog rasporeda i nepoznatih rutina može i najsmirenije dijete učiniti napetim", kaže Pantley. Čak i pozitivne promjene, poput rođenja brata ili sestre, mogu biti stresne. "Promjena je jednaka stresu", dodaje dr. Hackney.
- Škola: Brige oko školskih zadataka ili ocjena, usklađivanje obveza, problemi s prijateljima, vršnjačko nasilje ili pritisci okoline mogu uzrokovati da se dijete osjeća pod stresom.
- Preopterećeni rasporedi: Djeca često žive u trenutku i uživaju u sporijem doživljavanju svijeta. Kada roditelji preopterete njihov raspored raznim aktivnostima ili ih požuruju, to može stvoriti stres i brigu.
- Uznemirujući svjetski događaji: Veliki i zastrašujući događaji poput prirodnih katastrofa, pucnjava u školama ili terorističkih napada, kao i izloženost nasilju na vijestima, mogu utjecati na djecu. "Normalno je da djeca osjećaju stres zbog onoga što se događa oko njih", objašnjava Pantley. Važno je pratiti kakvim su sadržajima djeca izložena.
- Pubertet i svakodnevni stresori: Tjelesne promjene i ulazak u pubertet također mogu biti stresni. Uz to, manji, svakodnevni stresori mogu se nakupljati, a neka djeca odrastaju uz stalne izvore stresa kao što su siromaštvo, obiteljski sukobi ili štetna ponašanja članova obitelji.
Kako pomoći djetetu da se nosi sa stresom
Pomoći djetetu da se opusti nije tako teško kao što se čini. Stručnjaci savjetuju osam načina na koje možete ublažiti stres koji vaše dijete doživljava.
1. Ostanite smireni i ustrajte
"Važno je ostati smiren i uvažiti dječje osjećaje, ali bez pretjerivanja", kaže Pantley. Time poručujete da razumijete dijete, ali i da vjerujete da se ono može nositi sa situacijom. Dr. Hackney predlaže taktiku "činjenične empatije".
ko dijete ne želi ići u vrtić, recite mu: "Znam da ti je teško i da ne želiš ići jer se zabavljaš kod kuće", ali zatim nastavite s uobičajenom rutinom. "Na taj način, sve što govorite u osnovi poručuje: Potpuno te razumijem, ali svejedno idemo", kaže dr. Hackney.
2. Držite se rasporeda
Održavanje dnevnih rutina, poput vremena obroka i spavanja, pomaže djeci da se osjećaju sigurno. Rutine "značajno doprinose stvaranju osjećaja smirenosti", kaže dr. Hackney. "Kako biste pomogli djetetu da se nosi sa životnim stresorima, osigurajte mu dovoljno sna, adekvatan odmor tijekom dana, zdrave obroke i puno svakodnevnih aktivnosti", dodaje Pantley.
3. Osigurajte vrijeme za pauze
Uključite dovoljno vremena za odmor i pripremu za aktivnosti. "Mala djeca žive po puno sporijem satu od odraslih. Ne razmišljaju o tome što slijedi. Zastat će dok gledaju mačku kako spava ili proučavaju šare na tepihu", objašnjava Pantley. Preispitajte svoj raspored kako biste usporili i uživali u zajedničkim trenucima.
4. Planirajte unaprijed
"Način na koji roditelji predstave stresor, kako o njemu govore i odgovaraju na pitanja, postavlja djeci okvir za to kako će ga doživjeti", objašnjava dr. Hackney. Unaprijed razmislite što želite reći. "Pristupite iskreno i postupno. Ako djetetu morate reći da je netko umro, pokušajte reći nešto poput: 'Htjeli smo ti reći da je baka bila jako bolesna i da je umrla'", savjetuje dr. Hackney. Nakon toga dajte djetetu vremena da obradi informaciju.
5. Pratite izloženost medijima
Pazite što vaše dijete gleda na televiziji i internetu. Nasilje na vijestima, društvene mreže i internetsko zlostavljanje mogu biti veliki izvori stresa. Stranice poput Commonsensemedia.org nude recenzije programa i mogu vam pomoći u donošenju informiranih odluka.
6. Pružite dodatnu ljubav i podršku
Tijekom prilagodbe na promjene, "dodatna pažnja posvećena samo djetetu i nekoliko zagrljaja i poljubaca više tijekom dana mogu biti od velike pomoći", kaže Pantley. Dodatna ljubav jača djetetovo samopouzdanje i otpornost.
7. Aktivno smanjujte stresore
Pokušajte aktivno smanjiti izvore stresa u životu djeteta. Osigurajte mu dovoljno vremena za zabavu i budite iskreni prema sebi o tome gdje možete potražiti pomoć ili poboljšati neki aspekt njegova života.
8. Podučite ga vještinama upravljanja stresom
Naučite dijete vještinama upravljanja stresom, poput dubokog disanja, zamišljanja umirujućih prizora i izgovaranja ohrabrujućih rečenica kao što je: "Ovo je teško, ali ja to mogu prebroditi." Odaberite tehnike koje odgovaraju osobnosti vašeg djeteta.