Trudnice koje čekate porod - ovo morate znati!

Foto: 123rf/Pinterest

LJUDI I životinje, htjeli mi to priznati ili ne, imaju puno toga sličnog, a jedna od sličnosti je i instinkt preživljavanja. Instinkt kojim naše tijelo bez previše razmišljanja automatski djeluje da bi zaštitilo nas, naše potomke i uopće, da bi izbjeglo potencijalnu opasnost koja nam prijeti od vanjskog okruženja. Ali i nas samih. Mi smo danas sve preveli u jedan zajednički naziv - stres - kao osjećaj koji nas s jedne strane uništava, a s druge nam daje jedan izuzetno jak prirodni mehanizam obrane. 

Živeći u civiliziranom svijetu ljudima možda više ne prijete divlje životinje, no određena prijetnja uvijek je prisutna. Možemo se tako pretvarati da smo izuzetno sigurni na cesti jer imamo air bag, ali naše će tijelo i dalje osjećati određenu dozu opasnosti pri većoj brzini, kočenju, skretanju, isto kao što ćemo možda navečer dobro zaključati naša protuprovalna vrata, ali će nas naše tijelo i naš mozak svejedno na svaki čudni šum napumpati adrenalinom.  

Isto tako reagira i ženino tijelo prilikom poroda. Možete vi ženi reći da se ona u bolnici, pod stručnim nadzorom, mora osjećati sigurnije nego da rađa bez tih privilegija, no njeno će tijelo i dalje reagirati onako kako od pamtivijeka zna. A to znači da će proces rađanja pokušati obaviti prema ritmu i nahođenju vlastitog instinkta, a ne prema planu i programu liječnika. 
 
Naravno, ako danas govorimo o porođajima u bolnici, vjerujemo da će se svaka žena osjećati zaštićenije uz prisutnost liječnika, umjesto da to prolazi sama daleko od stručnjaka, s obzirom na sve moguće komplikacije koje su nam poznate, ali naše je tijelo zapravo itekako spremno donijeti na svijet bebu bez požurivanja i pomoći jakih ruku. 
 
To se može nazvati i lavlji efekt, taj instinkt da tijelo automatski radi prema nahođenju instinkta te da - kao što je to opće poznato u lavljem svijetu, lavica rodi onda kada se sama osjeti spremnom te kada predosjeti da je spremna donijeti na svijet mladunče, bez ikakve prijetnje vanjskih opasnosti. Dakle, ako lavica može svojim instinktom pričekati na pravi trenutak kako bi na svijet donijela mladunče, može li to učiniti i žena? 
 
Znate li koliko je ljudski organizam fenomenalan? Znate vjerojatno, no evo još malo dokaza da žena baš kao i lavica ima tu moć vlastite samokontrole, čak i kada je riječ o rođenju bebe.
 
"Kada se udruže dva hormona koja su izuzetno važna pri porodu, čuda se tada zaista mogu dogoditi." mišljenja je Samantha Thurbly - Brooks, jedna od poznatijih doula s Novog Zelanda 
koja cijeli taj proces objašnjava ovako. 
 
Za poticanje kontrakcija maternice zadužen je hormon oxytocin koji potiče trudove, ali i majci pomaže da se opusti te bolje poveže s bebom u trbuhu. S druge strane tu je i adrenalin - hormon koji srcu pomaže da snažnije pumpa i krv i oxytocin i usmjeri ih u vitalne organe i mišiće kako bi tijelo bilo spremno na borbu. (P)održavajući ga u stanju visoke fokusiranosti i pripravnosti. 
Iako su ta dva hormona u sučelju jedan prema drugome, jer jedan smiruje, a drugi uzbunjuje, iznimno su važni jer kada okruženje kaže tijelu da stane i bori se, organizam će prestati proizvoditi oxytocin kako bi spriječio kontrakcije u tako nesigurnom trenutku. To svakako ima smisla kada govorimo o lavici koja se trudi dobro sakriti od potencijalnih neprijatelja koji vrebaju na nju i njeno mladunče. 
 
Nažalost, kada govorimo o tim vitalnim organima tu ne mislimo na maternicu, jer ona ne spada u tu kategoriju (s obzirom da ni njena funkcija nije toliko važna tijekom života bez trudnoće) pa samim time adrenalin ne pumpa  ni krv ni oxytocin u nju već u ostale organe. Na taj način, posebno ako je riječ o dugotrajnijem djelovanju adrenalina, to može utjecati na ritam poroda. Ako je razina adrenalina rodilje prilikom čekanja poroda prevelika, ili rodilja ne prestaje biti pod intenzivnim stresom, može doći do usporavanja trudova te čak i zastoja pri porodu. 
 
Kada rodilja sustavno osjeća visoku navalu adrenalina, to zovemo iznimno stresnom situacijom kojom ne možemo pretjerano sami upravljati. Žena takve navale adrenalina osjeća često i za vrijeme trudnoće, rađanja posebno, ali i prilikom kasnijeg dojenja. Po tome se ne razlikuje mnogo od lavice koja živi u divljini i često je pod stresom, odnosno brigom o zaštiti svog mladunca.

Navala adrenalina zato nije neobična, jer svaka majka pokušava zaštiti svoje dijete, pa makar ono još uvijek bilu u sigurnoj bazi njenog trbuha, no znate li da takva stresna situacija istovremeno utječe i na vaše dijete. S toliko adrenalina dijete se jednostavno upoznaje sa stanjem pripravnosti, govori mu se da svijet u kojem boravi nije siguran. 


 
Takva unutarnja borba između osjećaja zgrabi i pobjegni, odnosno, ostani i smiri se, vječna je hormonska dilema u kojoj uvijek pobjeđuje osjećaj za preživljavanje. Dakle, adrenalin je svakako jači od oxytocina. 
 
Koje situacije nam dižu razinu adrenalina? 
 
Prema riječima ove doule, adrenalin nam može skakati često. 
 
Kada smo gladni - adrenalin nam nadomješta energiju kako bi bili spremni poduzeti prave korake da bi se nahranili. U lavljem svijetu to je utrka za plijenom, a u našem - odlazak po obrok.  

Kada nam je hladno - potrebno je djelovati da bi se zagrijali, otišli po drva za ogrjev ili toplu dekicu. 
 
Kada se osjećamo ugroženo - čak i kada mislimo da nas netko promatra naš adrenalin skače jer se osjećamo ugroženima te samim time djeluje na promjenu našeg ponašanja. Čula su nam oštrija i spremnija na akciju. 
 
Kada se bojimo - strah je jedan od najvećih pokretača adrenalina bez obzira koliko je on stvaran ili ne. Naš um jednostavno prvo otpusti adrenalin prije nego shvati koliko je stupanj straha opravdan ili ne. 
 
Kada smo uzbuđeni - očekivanje poroda svakako spada u stanje uzbuđenosti, no s obzirom da uzbuđenje podiže adrenalin, potrebno je što više se opustiti. 
 
Adrenalin može prijeći i s druge osobe - možda nije doslovno zarazan, ali baš kao i smijeh i adrenalin može lako prijeći s osobe na osobu (ne doslovno, naravno). Zato ako rodilja osjeti strah kod osobe koja joj se nalazi u blizini i ona će poprimiti taj osjećaj panike. 

Jaka svjetlost - kada idemo spavati gasimo svjetlo da bi se mogli bolje opustit, zar ne? U suprotnom nas jaka svjetlost razbuđuje i pomaže nam da ostanemo više fokusirani. 

Kada nam je prevruće - slično kao i s hladnoćom, kada nam je prevruće jednostavno se ne možemo nikako opustiti te moramo djelovati kako bi svoj organizam doveli u stanje boljeg temperaturnog okruženja 
 
Kada nam je sila na wc - možete li zaspati ako vam se piški? Sumnjamo. Možete li voditi ljubav kada vam je sila? Sumnjamo, a čak i ako pokušate, kaže ova doula, vjerojatno nećete moći doživjeti orgazam s obzirom da je i za taj čin zadužen oxytocin. 

Što je dakle pisac želio reći? 

Za vrijeme poroda svaka majka prvenstveno treba sebi osigurati pozitivno okruženje za proizvodnju što veće razine oxytocina kako bi mogla ostati pribrana te kako bi njeno tijelo bilo spremnije na porod. 
 
Zato drage rodilje, iako jako često ne možete utjecati na okruženje koje će vas zateći prilikom poroda, a stresne su, ljute vas i tako potiču proizvodnju adrenalina, pokušajte se smiriti kako bi svom tijelu i bebi dale znak da ste spremni iznijeti ga u novi svijet koji neće biti prijetnja njegovom opstanku. 
 
Naravno, ukoliko govorimo jezikom aktualnog stanja u našim rodilištima koji ovih dana baš i ne pruža neku sliku opuštenog poroda, probajte ipak sebe uvjeriti da se opustite. Pa makar to značilo da ćete, ukoliko vam situacija oko vas postane prestresna, kao lavica pokušati zaštiti sebe i svoje mladunče. Neka vam adrenalin u tom pogledu pomogne da se lavovski postavite pred situacijom i inzistirate na pobjedi nad sustavom s ciljem da vaš porod protekne opušteno. 
 

Pročitajte više