NOVO istraživanje iz Japana pokazuje da žene koje su fizički aktivne prije i tijekom trudnoće svojoj djeci možda pružaju prednost u razvoju. Nakon procjene gotovo 40.000 majki i djece, istraživači su utvrdili da djeca čije su majke vježbale češće ranije dostižu razvojne prekretnice, osobito u prvoj godini života.
Kako piše New York Post, Dr. Rosa Cui, docentica opstetricije i ginekologije na Medicinskom fakultetu Donald i Barbara Zucker pri Hofstra/Northwell Health, koja nije sudjelovala u istraživanju, izjavila je kako je studija "intrigantna" jer je jedna od prvih koja razmatra učinke vježbanja na neurološki razvoj djeteta tijekom trudnoće. Naglasila je da je vježbanje općenito korisno za tijelo, uključujući srce i druge vitalne organe te može poboljšati mentalno i fizičko stanje trudnica.
Iako studija ne otkriva točan mehanizam, dr. Cui nudi nekoliko teorija. Prva se odnosi na utjecaj vježbanja na krvne žile. Kako se mišići zagrijavaju, krvne žile se šire, što povećava protok krvi u cijelom tijelu.
"Zbog tih promjena na mikroskopskoj razini, potencijalno se može povećati volumen krvi, a time i poboljšati dotok hranjivih tvari, kisika i svega dobrog što putem krvi stiže do djeteta u maternici", objasnila je.
Druga teorija je da vježbanje smanjuje upalne procese u tijelu, što također može pozitivno utjecati na dijete. Treća, možda i najjednostavnija pretpostavka jest da vježbanje pokretima jednostavno stimulira senzorne neurone fetusa.
Dr. Cui trudnicama općenito preporučuje 20 do 30 minuta dnevno "tjelovježbe umjerenog intenziteta", odnosno aktivnosti koja se čini "tek malo napornom". To može uključivati hodanje, trčanje, plivanje, jogu, vožnju biciklom pa čak i trening snage.
"U većini slučajeva, kod niskorizičnih i nekompliciranih trudnoća, žene mogu nastaviti s takvim aktivnostima", rekla je. Aktivnosti koje se ne preporučuju su padobranstvo, ronjenje, vruća joga i sve što spada u vježbe visokog intenziteta. Prije početka bilo kakvog novog režima vježbanja, trudnice bi se trebale posavjetovati sa svojim liječnikom.
Zanimljiv aspekt studije, objavljene ovog utorka u časopisu JAMA Network Open, jest da su dobrobiti majčinog vježbanja bile primjetne uglavnom tijekom prvih šest do dvanaest mjeseci djetetova života. Nakon tog razdoblja, teško je bilo razlučiti jesu li za djetetov razvoj zaslužni vježbanje ili drugi društveni čimbenici.
Primjerice, pokazalo se da je upis u jaslice do treće godine značajno poboljšao komunikacijske vještine djece, sposobnost rješavanja problema i socijalne interakcije.
Ovo je dobra vijest za žene koje zbog svog zdravstvenog stanja ili komplikacija u trudnoći ne mogu biti fizički aktivne. "Za osobe koje su motivirane i već vježbaju, vidimo da postoji korist", kazala je Cui.
"No, ako žene ne mogu vježbati iz zdravstvenih ili osobnih razloga, ne bi se trebale osjećati krivima jer se čini da će i drugi poticaji iz djetetove okoline također koristiti njegovom neurorazvoju." Na kraju krajeva, bebe su "vrlo, vrlo prilagodljive", a nekoliko čučnjeva više ili manje tijekom trudnoće vjerojatno neće odrediti ostatak njihova života.