Foto: Hina
DINAMO je prvak države već 11 sezona zaredom. Ima najskuplju momčad, najveće zvijezde i budžet gotovo kao svi ostali klubovi zajedno, ali iz Hajduka i Rijeke te iz ponekih medija će reći – i sudački poguranac!
Ovaj tekst će pokazati da nakon što primijenimo state-of-the-art metodologiju u proučavanju sudačke naklonosti na Hrvatsku nogometnu ligu dolazimo do jednog jednostavnog zaključka: Sudačka naklonost jedan je od alata kojim Dinamo već godinama osigurava naslov prvaka. No krenimo redom u istraživanju Tribine.hr.
Fergie time
Kako bismo demistificirali ovu, možda i najosjetljiviju temu hrvatskog nogometa proučili smo znanstvene metode koje se bave problemom sudačke pristranosti. Istraživanje nas je dovelo do dvojice profesora s uglednih svjetskih sveučilišta. J. Moskowitz (Sveučilište Chicago) i J. Wertheim (Princeton) su proučavajući koliko vanjski čimbenici utječu na suce te koliko suci mogu utjecati na krajnji rezultat došli do vrlo očite poveznice između sudačke nadoknade i sudačke naklonosti. Njihova istraživanja po prvi puta su objavljena u knjizi Scorecasting (2011.) i trenutno predstavljaju state-of-the-art metodologiju u području bavljenja ovom problematikom.
Novinari BBC-a su 2012. primijenili ovu metodologiju istražujući fenomen ‘Fergie time’ (link i detaljan članak OVDJE), koji je godinama bio fama engleskog nogometa, kako bi pokušali dokazati ili opovrgnuti tezu da Manchester United ima sudačku naklonost. Potpomognuti podacima najveće sportske statističke agencije Opta analizirali su dvije i pol sezone natjecanja (od 2010. do 2012.). Istražili su ovisnost sudačke nadoknade o rezultatu u 90. minuti utakmice te došli do zanimljivih zaključaka. ‘Fergie time’ doista i postoji, kao što suci favoriziraju (iako manje) i ostale momčadi iz vrha, uz iznimku Chelseaja.
Iako je ekipa iz BBC-a došla do zanimljivih podataka, oni postaju još zanimljiviji kada im pridružimo klubove iz vrha Prve HNL (u grafu GORE).
I sam je Ferguson, kad je napustio klupu Uniteda, priznao da je namjerno vršio pritisak na suce kako bi utjecao na njihove odluke, te je bio u potpunosti svjestan da je njegova taktika dala Unitedu određeni broj bodova. Točnije, koristio je pritisak na suce i sudačku pristranost kao jedan od alata kojima je osvojio rekordan broj titula prvaka. Pritom, nije mu naravno bilo toliko do samog sudačkog dodatka koliko do toga da rubne odluke idu u korist njegova kluba, što je samo brojčano iskazano kroz sučev dodatak vremena. Na vrhuncu moći, Alex Ferguson mogao je računati na čak 79 sekundi razlike, najviše od svih ekipa u Engleskoj, ali kada bi vidio koliko je Dinamo ispred njega, možda bi za sebe pomislio da je ipak samo amater.
Sudačka nadoknada indikator je sudačke naklonosti tijekom svih 90 minuta
Sudačka postava, a pogotovo glavni sudac, može pomagati određenoj momčadi na različite načine. Najuočljivije metode i one o kojima se najviše razgovora su dosuđeni ili nedosuđeni jedanaesterci, crveni karton i ostale situacije koje stvaraju jak i trenutačan učinak. Međutim, postoje i puno suptilnije metode kojima sudac pomaže određenoj ekipi - neprimjenjivanje istog kriterija, suđenje sitnih prekršaja te pogodovanje kod rubnih situacija na terenu samo su neke od njih. Upravo takvo pogodovanje, koje može doći i kao rezultat pritiska publike ili pritiska sa strane ono je što je povezano i kod određivanja sudačkog dodatka.
Iako postoje naputci koliko se određeni događaj na terenu treba produžiti (gol, zamjena, karton, ozljeda), sudačka je nadoknada u osnovi gotovo pa diskrecijsko pravo suca temeljeno na njegovom dojmu, te je stoga iznimno podložna subjektivnoj interpretaciji, slično kao što su i mnoge situacije koje se dogode tijekom 90 minuta utakmice.
O tom je iskustvu, arbitrarnosti odluke i pritisku trenutka govorio i poznati engleski sudac, Graham Poll: "There is a pressure that's felt, that's tangible - you can feel as a referee out on the pitch - for that team to come back. You're sitting there going, 'OK, there's a couple of subs, goals, that's wasted time, injury there - we've got... three minutes maybe four.' Then you find yourself saying, 'Five'. To je ujedno i sukus stvari. Ako su i najbolji suci na svijetu spremni dati pokoju minutu više određenoj ekipi kada su pod pritiskom, onda su jednako tako sposobni i dosuditi još pokoju rubnu odluku u njihovu korist, time pokazujući naklonost na terenu!
Treba spomenuti kako (gledajući preko 600 utakmica posljednje tri i pol sezone HNL-a) šansa za postizanje gola raste kako se utakmica bliži kraju. Prosječno se najviše golova postiže baš u sučevu dodatku, po minuti dvostruko češće nego tijekom 90 standardnih minuta. No, to nije najvažnija prednost koju sudac većom nadoknadom daje određenoj ekipi. Najvažnije je da time suci pokazuju koliko su pod pritiskom, odnosno koliko su skloni ili neskloni nekoj od ekipa, a ta se sklonost morala pokazati i tijekom 90 minuta utakmice.
Zapanjujući podaci iz Prve HNL
Za početak, potrebno je modificirati metodu kojom se otkrivao ‘Fergie time’. Naime, jedna od stvari koja su istraživanja pokazala je da se suci ponašaju indiferentno kada rezultat nudi izvjesnost, jer tada pritiska nema. Dakle, kada bilo koja od ekipa u 90 minuti vodi dva ili više zgoditka razlike suci će univerzalno značajno skratiti utakmicu. Dinamo pogotovo, ali i Rijeka i Hajduk, do 90 minute minute često dolaze s prednošću od dva ili više pogotka razlike te stoga suci i brže završavaju njihove utakmice. Bilo bi stoga nepravedno (jer vrlo rijetko gube dva ili više razlike) podvrgnuti ih istom modelu provjere kao kod momčadi Premiershipa, gdje su utakmice puno češće neizvjesne, a i najbolji klubovi ponekad gube nekoliko pogodaka razlike.
Kako bismo doista vidjeli postoji li sklonost sudaca prema Dinamu potrebno je proučiti samo situacije kada su suci pod pritiskom, dakle kada utakmica u 90-oj minuti nije gotova, te pogodovanje nekoj od ekipa i ima smisla. U našu smo računicu stoga uključili sve klubove koje posljednje tri i pol sezone igraju Prvu HNL te mjerili situacije pritiska - koliko suci brzo završavaju utakmice kada momčadi vodi +1, te koliko ih produžuju kada gube -1 u trenutku određivanja sudačke nadoknade.
Podaci su zanimljivi a razlika i više nego uočljiva! – iako sve ekipe u ligi imaju dovoljan broj utakmica kada minimalno vode i kada minimalno gube u 90. minuti, Dinamo ima poseban tretman. Njegove se utakmice najbrže završavaju i najviše produžuju kada je potrebno, a Dinamo čak i na ovoj skali ostvaruje ogromnu prednost. Prednost ostvaruje i Hajduk i tek djelomično Rijeka (koja ima ogromne oscilacije utakmica kod kuće i u gostima), dok su svi ostali klubovi u ‘minusu’. Pošteno je reći kako ova tablica relativno zorno pokazuje i kvalitetu ekipe te staturu momčadi, pa su time rezultati i relativno predvidljivi. Međutim, ta činjenica ne negira da postoji pristranost.
A ta pristranost te vidljivo pogodovanje Dinamu postaje ekstremna kada se dodatno postavi u kontekst. Pokušat ćemo dodatnom analizom dokazati da Dinamo ima značajnu sudačku naklonost u dva slučaja kada je to najpotrebnije...
Sudačka pristranost kada je najpotrebnije; razlika jesen-proljeće
U svakoj od posljednje tri sezone, Dinamo je osvojio ligu s više od 10 bodova prednosti, ali i prije nego li je matematički osigurao titulu bilo je jasno tko će biti prvak. Redovito se to znalo već i s prvim toplijim danima, tako da se cijeli proljetni dio natjecanja (što se tiče borbe za prvaka) igrao gotovo pa revijalno, što daje dodatno na važnosti i kod ponašanja sudaca.
Kada je prvenstvo neizvjesno, kada svaki bod kao da više vrijedi, a ekipe na vrhu razdvaja jedna eventualna pobjeda ili poraz, svaki Dinamov gubitak bodova iznimno dugo traje. Gotovo pa nevjerojatnih 116 sekundi (gotovo dvije minute) više vremena u nadoknadi Dinamo ostvaruje u trenucima kada je prvenstvo i dalje neizvjesno. Istu, ali puno blažu, tendenciju pokazuje i Hajduk, kod kojeg je razlika 36 sekundi. Suci se potpuno drugačije ponašaju prema Rijeci, koja ima utoliko bolji tretman kada je prvenstvo izvjesnije. Svi ostali klubovi su u ‘crvenom’ u oba dijela prvenstva.
Ova razlika ne može biti slučajna! Jednostavno je prevelika. Jesenski je Dinamo tako ekipa koja će redovito dobiti pet ili šest minuta sudačkog dodatka kada juri rezultat, dok je proljetni Dinamo momčad čija je blaga sudačka naklonost usporediva s onom kakvu imaju Hajduk i Rijeka. Te gotovo pa dvije minute razlike jesen-proljeće jasno indiciraju razliku u ponašanju sudaca kada je prvenstvo neizvjesno i kada nije.
Odnos ovih rezultata potvrđuje se i kada proširimo podatke. Ako pod ‘nepovoljan rezultat’ za top tri ekipe (koje uvijek idu na pobjedu) smatramo i remi kod određivanja nadoknade, podataka je više, ali ljestvica je ista. Dinamo i tada ostvaruje ogromnu prednost pred ostatkom lige (Hajduk je također uvjerljivo drugi), a razlika jesen-proljeće ostaje ista kao i u gornjoj tablici.
Sudačka pristranost kada je najpotrebnije - razlike među top 5 klubovima
Iz gornje se tablice može zaključiti kako je Dinamova prednost ogromna, ali i da je Hajdukova značajna te da ne oscilira toliko u odnosu jesen-proljeće. Međutim, druga velika prednost koju ostvaruje Dinamo jednako je važna kada se kroji vrh ljestvice.
Nogometna je mudrost da se prvenstvo osvaja na malim utakmicama. To je možda istina u velikim europskim ligama, ali ne i u Prvoj HNL, gdje participira samo 10 ekipa, a igra se četverokružno (uz iznimku prve sezone našeg istraživanja; tada je bilo 12 ekipa i trokružno natjecanje). U takvom sistemu, kada protiv ekipa iz vrha igrate čak četiri puta, a ti bodovi vrijede dvostruko, utakmice protiv direktnih rivala postaju važnije od onih protiv ekipa iz donjeg dijela ljestvice. Kako je prvih pet mjesta gotovo uvijek rezervirano za iste klubove, lagano je usporediti čak tri i pol sezone natjecanja te utakmice između najboljih.
Zaključak je ponovo isti - Dinamo ima nevjerojatnu prednost od 102 sekunde u razlici dodatka vremena, dok su svi ostali daleko iza njega! Tako Rijeka i Hajduk imaju usporedive podatke pa su vrlo blize nule, dok su Lokomotiva i Split na ‘minus 30’.
Tako možemo zaključiti da Dinamo ostvaruje usporedivu prednost s onom u jesenskom dijelu natjecanja, kada su bodovi najvažniji. S druge strane, također postaje očito da se Hajdukova prednost (koju smo vidjeli u prethodnim grafikama) prije svega odnosi na utakmice koje igraju protiv ekipa iz donjeg dijela ljestvice, dok je kod Rijeke uočljiva razlika u odnosu domaćih i gostujućih utakmica.
O metodologiji i zaključak
Kako bismo došli do relevantnih podataka u naše smo istraživanje uključili čak posljednje tri i pol sezone Prve HNL (zaključno s 24. kolom aktualne sezone, uz poneke utakmice u proljetnom dijelu 2012.), sa sortiranim podacima za osam klubova koji su sudjelovali u svim sezonama (Dinamo, Rijeka, Hajduk, Split, Lokomotiva, Osijek, Slaven Belupo, Istra). S ukupno 600 obrađenih utakmica (gotovo pet šestina svih odigranih), došli smo do dovoljnog broja podataka (vrlo sličnog broja kao u slučaju istraživanja BBC-ja) koji mogu pružiti potkrijepu našim tezama.
Zaključak je stoga da svakako postoji pritsak prema sucima koji Dinamo koristi kao jedan od alata kojima osigurava titulu. To se potvrđuje kroz sljedeće točke:
- Dinamo ostvaruje ogromnu prednost u kategoriji ‘Fergie time’ - odnosu između situacija kada su u prednosti i kada su u zaostatku u 90-oj minuti susreta, kojeg su kolege s BBC-ja koristile kako bi dokazivali svoje teze. Međutim, ovu smo metodu morali modificirati zbog posebnosti Prve HNL.
- Dinamo ostvaruje ogromnu prednost u situacijama koje su bitne za vrh tablice, a prva od njih su jesenske utakmice. Iako ostvaruje prednost u nadoknadi duž cijele sezone (79 sekundi više), frapantna je razlika Dinamove jeseni i proljeća od 116 sekundi. Slične, samo daleko ublažene tendencije, pokazuje i Hajduk.
- Druga bitna stvar koja odlučuje o tituli prvaka u Prvoj HNL su utakmice između top klubova. Kod njih, Dinamo pokazuje jednaku premoć dodatka vremena kao u jesenskom dijelu prvenstva, dok prednost Hajduka nestaje, tj. postaje minimalna.
Zaključno treba reći kako ovi rezultati ne pružaju dokaz sudačkog namještanja utakmica, ali su iznimno snažan indikator da postoje nedorečenosti i nedosljednosti u sudačkim procjenama, kao i favoriziranje jedne momčadi. U slobodnoj interpretaciji, indikativni su poput situacija u tenisu, kada određeni meč neočekivano završi nakon ogromnih odstupanja kod uplata diljem svjetskih kladionica. To ne pruža konkretan dokaz, ali budi toliko veliku sumnju da se slučaj mora iznimno detaljno istražiti...