Znate li kako je nastao europski Superkup?

Foto: Getty images/Guliver Image

VEČERAS će Real Madrida i Manchester United ukrstiti koplja u europskom Superkupu u Skoplju. Znate li kako je nastalo to natjecanje i tko su rekorderi?

Je li Cruijffov Ajax stvarno najbolji?
 
Ideja o Superkupu potekla je 1971 od Antona Witkampa, nizozemskog novinara iz slavnog De Telegraafa. Tadašnji veliki uspjesi nizozemskog nogometa, a posebno Ajaxovog totalnog (najprije je Feyenoord osvojio naslov 1970, pa Ajax iduće tri sezone), bili su ipak djelomice obavijeni velom sumnje. S obzirom na tadašnji format Lige prvaka, činilo se kako Ajax ima tek dva ili tri prava ispita prije nego li dobije pravo nazvati se kraljem Europe. Kako bi ojačao tu titulu, Witkamp je predložio utakmicu između pobjednika Lige prvaka i pobjednika Kupa pobjednika kupova kako bi se definitivno potvrdilo tko je najbolja momčad Europe.
 
Tako je 1972. odigran prvi Superkup, između Ajaxa i Glasgow Rangersa, u kojem su Nizozemci odnijeli pobjedu. Ipak, zbog UEFA-inih kazna za škotski klub uslijed divljanja njihovih navijača na finalu Kupa pobjednika kupova protiv moskovskog Dinama, UEFA danas ne priznaje tu utakmicu kao službeni početak natjecanja. Tako se godinom osnutka smatra 1973., godina u kojoj je Ajax svladao Milan. Na San Siru je bilo 1:0 za Talijane, da bi ih Nizozemci razbili s čak 6:0 u Amsterdamu. Superkup se, uz kratkotrajne iznimke, igrao na dvije utakmice sve do 1997. godine. 
 
Teško za europske prvake
 
U sezoni 1998/99 odigran je posljednji Kup pobjednika kupova. Osvojio ga je Lazio, koji je potom u europskom Superkupu svladao Manchester s 1:0 pogotkom Marcela Salasa. Dotad su se održala 24 Superkupa, a omjer pobjeda je jednak. Prvaci Kupa/Lige prvaka osvojili su 12, a prvaci Kupa pobjednika kupova isti broj naslova u Superkupu. U tri navrata Superkup se nije održao. Bayern München i Magdeburg propustili su odigrati tu utakmicu 1974. zbog napetosti između Zapadne i Istočne Njemačke.
 
Deset godina kasnije, Liverpool je pokazao mišljenje o bitnosti te utakmice tako što je gotovo samoinicijativno otkazao utakmicu protiv Dinama iz Tbilisija. Razlog neodigravanja bio je pregust ligaški raspored u kojem se za ovakve ekshibicije nije moglo naći vremena. I konačno, na početku sezone 1985-86, engleski klubovi su počeli služiti petogodišnju zabranu igranja u europskim natjecanjima. Stoga je susret između Evertona i Juventusa morao biti otkazan, posebno s obzirom na to da su navijači Evertonovog gradskog rivala dijelom prouzročili veliku tragediju na Heyselu samo par mjeseci prije toga. 
 
 
 
Nova era
 
Od ukinuća Kupa pobjednika kupova, u europskom Superkupu se nalaze pobjednici Lige prvaka i Kupa UEFA. Već u prvom takvom Superkupu Galatasaray je šokirao Real Madrid i osvojio naslov. Mario Jardel doveo je Turke u vodstvo iz penala u 43. minuti, da bi Raul vratio istom mjerom 20 minuta prije kraja susreta. U produžecima se ponovo ukazao fantastični Brazilac te je zlatnim golom donio titulu Galatasarayu. Ukupno su prvaci Lige prvaka uzeli 10, a Kupa UEFA (i njegovih sljednica) 7 naslova. 
 
Rekordi
 
Barcelona i Milan imaju po pet titula u Superkupu, s tim da su Katalonci još 4 takva susreta izgubili, a Talijani tek 2. Slijede Liverpool i Real Madrid s po tri naslova. Madrižani su osvojili natjecanje 2002. protiv Feyenoorda, te 2014. i 2016. protiv Seville. Osim spomenutog poraza od Galatasaraya, 1998. su pali protiv Chelseaja golom Gustava Poyeta. Manchester United ima jedan naslov i dva poraza, a zanimljivo je da je gubio kad je bio europski prvak. Tako je gubio od Lazija i Zenita, a jedini naslov osvojio 1991. svladavši Zvezdu.
 
Natjecanje je tada, zbog slabih sigurnosnih prilika u Jugoslaviji, odigrano na samo jednu utakmicu, onu u Manchesteru. Najveći luzer ovog natjecanja je Sevilla koja je u pet pohoda natjecanje osvojila tek jednom. Izgubili su svako od posljednja tri susreta Superkupa. Na nacionalnim razinama, Španjolci imaju najviše naslova, njih 13. Slijede ih Talijani s 9, dok su Englezi na 7 titula. . Prvaci Europe su u nizu od 4 trijumfa u Superkupu, što je najduži niz u povijesti. Zadnji pobjednik Superkupa koji nije bio prvak Europe u sezoni prije toga bio je Atletico Madrid koji je na krilima fantastičnog Falcaa srušio Chelsea s 4:1.
 
Real Madrid će danas imati priliku postati tek drugi klub koji je obranio naslov. Uspjelo je to tek Milanu, 1989. i 1990. godine. Također, Cristiano Ronaldo je dosad postigao dva pogotka u Superkupu, oba protiv Seville 2014. godine. Kada bi danas postigao još dva, preskočio bi Radamela Falca, Lionela Messija, Roba Resenbrinka, Ariea Haana, Gerda Mullera, Olega Blokhina, Terryja McDermotta i Francoisa Van Der Elsta koji dijele prvo mjesto s tri postignuta gola.
 
 
 
Monako, pa europska periferija
 
Najposjećenija utakmica u povijesti natjecanja bila je ona između kijevskog Dinama i Bayerna 1975. Tada se na Centralni stadion u Kijevu natiskalo oko 110 tisuća ljudi. Najslabije je posjećen dvoboj bio Mechelen – PSV 1988., s nešto više od 6 tisuća ljudi. Od 1998. do 2012. godine, Superkup se igrao isključivo u Monaku, na stadionu Luj II. Otad UEFA prakticira utakmice u manje atraktivnim zemljama. Tako je 2013. Superkup održan u Pragu, 2014. u Walesu, 2015. u Gruziji, a 2016. u Norveškoj. Osim današnjeg susreta u Skoplju, dogovoren je i domaćin za iduću godinu – estonski Tallinn.
 
Hrvatima 6 naslova

 
 
Osim Modrića i Kovačića, Hrvati su još četiri puta bili na terenu u ekipama koje su pobijedile u Superkupu. To je pošlo za nogom Rakitiću (Barcelona 2015.), Mandžukić (Bayern 2013.), Križanac (Zenit 2008.) i Boban (Milan 1994.). Modrić je rekorder s dva naslova, dok su gubitnici bili Srna (Shakhtar 2009.), Jarni (Real Madrid 1998.) te Iko Buljan (HSV 1977.)

Pročitajte više