Foto: Davor Pongračić/Cropix
4. PROSINCA prošle godine građani su izašli na birališta i izabrali Kukuriku koaliciju i Plan 21. Je li se Plan izjalovio? Za Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta objektivno nije jer, kako je rekao, otpočetka nije bio doslijedan. Ipak smatra da je Vlada propustila ono najvažnije - reforme.
"Objektivno se nije izjalovio jer plan kao takav od početka nije bio konzistentan. Vidjelo se da gospodarskog prava u suštini nema. Ljudi su glasovali protiv, vođeni drugim razlozima u odnosima na postojeću Vladu, to je sasvim jasno", rekao je Lovrinčević dodavši kako su se mjere donosile u hodu, a u suštini su izostale reforme.
"To je dosta čudno jer koalicija ima dosta stabilnu većinu i ima dovoljno ruku u zraku. Stoga su mogli provoditi one vrste reformi koje su zapravo željeli provesti", kaže.
Porezi će Vladu koštati "glave"?
Lovrinčević smatra da su se stvari na neki način svele na prihodovnu stranu proračuna. Objašnjava kako se s jedne strane dogodio pokušaj utjerivanja sive ekonomije u legalnu zonu, što je očekivano i dobro. No s druge strane došlo je i do prebacivanja poreznih tereta s rada prema kapitalu, što u suštini nije donijelo rezultate. "Manje-više ponovno se vraćamo na prihodovnu stranu proračuna o kojoj se razgovara kao i o novim porezima", kaže naš sugovornik.
"Na neki način su se stvari svele manje-više na prihodnu stranu proračuna uz pokušaj jednog dijela sive ekonomije u legalnu zonu što je sasvim očekivano i što je dobro. Onda se na koncu krenulo korak dalje s jednim dijelom pokušaja prebacivanja poreznih tereta s rada prema kapitalu što u suštini nije dalo neke posebne rezultate. Uglavnom se razgovara u prihodovnoj strani proračuna, o novim porezima", pojašnjava Lovrinčević.
On se osvrnuo i na investicijski ciklus koji je Vlada pokušala pokrenuti 'budući da su se građani povukli potpunosti glede potrošnje'. Objašnjava kako je standard građana pao između 4 i 5 posto, a procjenjuje da će 'sasvim sigurno iduće godine pasti između 1 i 2 %. "Vlada je to pokušala kompenzirati kroz očekivane investicije javnih poduzeća. Te očekivane investicije vraćene su na onaj model gdje je Hrvatska bila prije 4-5 godina. Premalo se u suštini posvetilo vremena i energije ključnome - reformama u društvu", ponavlja Lovrinčević.
"Vlada je istovremeno pokušala oživjeti investicijski ciklus budući da su se građani u potpunosti povukli glede potrošnje zbog rasta poreza, tereta i pada standarda. Sljedeće će godine sasvim sigurno pasti standard negdje između 1 i 2%. Vlada je to pokušala kompenzirati kroz očekivane investicije javnih poduzeća. Te investicije su vraćanje na model gdje je Hrvatska bila prije 4-5 godina i premalo se vremena posvetilo onome što je ključni, a to su reforme u društvu", rekao je Lovrinčević.
Umjesto rasta, novi pad standarda
Socijalni, zdravstveni i sustav obrazovanja, teritorijalni preustroj, sustav plaća za javni sektor - sve se to pokušalo kompenzirati kroz rast cijena i prihoda, smatra ekonomski analitičar. Budući da su izostale reforme bilo je razvidno očekivati da će to utjecati i na konkurentnost zemlje.
"U dijelu koji se odnosi na javna i državna poduzeća nije se ništa bitno dogodilo. Kolektivni ugovori su ostali, bitnih restrukturiranja nije bilo u većini poduzeća što je stvorilo dodatni trošak privatnom sektoru. Troškovi se također nisu promijenili - jedan je dio narastao, drugi je smanjen. U suštini ništa se nije bitno dogodilo što bi povećalo konkurentnost zemlje, to se vidi i na padu ljestvice konkurentnosti u 2012. godini po većini parametara", kaže Lovrinčević i objašnjava da u okruženju rade više na reformama što Hrvatska onda mora kompenzirati prema stranim vjerovnicima.
"Kompenzirat će ili kroz prodaju državne imovine ili kroz rast poreza. To drugim riječima znači prodaju privatne imovine pa onda povećanje poreznog tereta i iz toga servisiranje inozemnih dugova. To je trenutna pozicija Republike Hrvatske", kaže Lovrinčević.
Ipak ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje da će se iduće godine neke investicije realizirati, no ono što je najveći problem jest što investicije iduće godine od Vlade iziskuju daljnje povećanje deficita i povećanje udjela u cjelini javnog sektora u gospodarstvu.
"Mi se zapravo vraćamo u shemu u kojoj javni sektor određuje kompletan ritam funkcioniranja ekonomije, privatni sektor se polako povlači, kapital se polako povlači. Sve te javne investicije mogu jednim dijelom dati poticaj u gospodarstvu, pojedinim dijelovima. Međutim ne možete vi biti konkurentni u gospodarstvu ako, na primjer, postavljate neku cijev za odvodnju ili opskrbu vodom. Dakle, to je jedan dio procesa koji je u tijeku, ali on ne može promijeniti konkurentnost. Ono što Hrvatskoj nedostaje su strani investitori, značajne privatizacije, ulaganje, u tom dijelu je napravljeno jako malo, gotovo ništa", smatra Lovrinčević.
Europska unija kao poticaj?
Iako je situacija teška, podsjeća da Hrvatska 1. srpnja iduće godine ulazi u Europsku uniju.
"To će biti novi poticaj i to treba iskoristiti da se Hrvatska okrene onome što je bitno - reformama i privatnom sektoru. Dakle, privatni sektor, investicije, poduzetnici i građani kao potencijalni poduzetnici. Ova vrsta razgovora samo o prihodima i daljnjem rastu porezne presije, odnosno cijena, ne vodi Hrvatsku nigdje osim u sprialu koja će dovesti, na koncu upravo do toga da iscrpljujete poreznu osnovicu pa imate problema s rashodovne strane, a to su vam javni sektor, štrajkovi i tome slično", zaključuje Lovrinčević.