BDP porastao za 0,3 posto: Je li ovo kraj hrvatske recesije?

Foto: Hina; Grafovi: DZS

TROMJESEČNI bruto domaći proizvod za četvrto tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,3% u odnosu na isto tromjesečje 2013., pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prva procjena pokazuje da je bruto domaći proizvod u 2014. realno manji za 0,4% u odnosu na 2013. godinu.

Izlazak iz recesije pokazuju dva uzastopna pozitivna kvartala rasta

Iako je negativan trend, prema prvoj procjeni prekinut, Hrvatska nije izašla iz recesije, jer su za to, prema definiciji, potrebna dva uzastopna pozitivna kvartala rasta.  

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je negativan (1,7 postotnih bodova).

Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji negativan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je padom bruto investicija u fiksni kapital.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan (2,0 postotnih bodova). Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba.

Analitičari: Šesta recesijska godina, Hrvatska je na razini 2005.

"Unatoč pozitivnijim pokazateljima u posljednjem tromjesečju 2014. je zaključena kao šesta recesijska godina, s realnim smanjenjem gospodarstva od 0,4%. Pritom očekujemo da će podaci po sastavnicama BDP-a (najavljeni za 6. ožujka) potvrditi negativan doprinos domaće potražnje (osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje) dok je negativna kretanja zasigurno ublažavala inozemna potražnja odnosno izvoz roba i usluga. Kumulativno od početka krize Hrvatska je izgubila oko 12,4% realnog BDP-a vrativši se tako na razine iz 2004/2005 godine", upozoravaju analitičari RBA.

Tkalec: Hrvatska ekonomija je u 2014. stagnirala

"Kako godišnje stope koje je danas objavio DZS ne govore baš puno o trenutnom stanju ciklusa, na EIZ-u se uvijek fokusiramo na desezonirane podatke i na stope rasta od kvartala do kvartala. Prema našim izračunima, desezonirana stopa rasta BDP-a u 4. kvartalu u odnosu na 3. kvartal pokazuje rast od 0,2 posto. Osim toga, desezonirane stope u posljednja četiri kvartala bile su pozitivne što bi se inače tumačilo kao izlazak iz recesije. Međutim, sve četiri stope nalazile su se u rasponu od 0 do 0,2 posto što je zanemariv rast i u skladu s tim kretanjima možemo reći da je hrvatska ekonomija u 2014. godini stagnirala", komentirala je dr.sc. Marina Tkalec sa Ekonomskog instituta, Zagreb.

Majetić: Ulazimo u stagnaciju koja znači nazadovanje, potrebne su reforme

"Činjenica da je prekinut niz od 12 uzastopnih kvartala pada BDP-a je pozitivno. Međutim, činjenica da se radi o vrlo malom rastu, upozorava nas da sada koračamo u, po nas, vrlo nepovoljnu stagnaciju. Stagnacija slijedom očekivano niskih stopa rasta i dalje znači nazadovanje i zaostajanje za drugim zemljama i daljnji pad naše konkurentnosti. Stoga, unatoč ovom malom rastu i optimizmu koji iz toga možemo imati, upozoravamo da, za izlazak iz recesije, pred nama još uvijek veliki posao. Jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva je rast zaposlenosti. Zbog izostanka ozbiljnijih i snažnijih reformi nemoguće je postići značajnije stope gospodarskog rasta koje bi mogle dovesti do osjetnog smanjenja nezaposlenosti ili poboljšanja standarda hrvatskih građana.

Poslovna i ulagačka klima i dalje se suočava s dugogodišnjim slabostima i izazovima i nije dovoljno poticajna za brojne domaće i inozemne privatne ulagače pa izostaje doprinos investicija u porastu BDP-a. Hrvatski izvoz ne može u sadašnjem trenutku biti bitan pokretač dinamičnog rasta BDP-a jer je veličinom premali u usporedbi sa sličnim CEE zemljama, geografski usmjeren na nekoliko tradicionalnih bliskih tržišta, vrlo niske tehnološke složenosti s jako velikim udjelom usluga niske dodane vrijednosti.

Za osjetni napredak i sustizanje razvijenijih zemalja potrebno je intenzivirati i produbiti reformske napore u svim kritičnim područjima. Ako privatni sektor može provoditi brze i kontinurane promjene da bi preživio ovu duboku krizu, onda nema razloga da na isti način neizbježnim i ozbiljnim promjenama ne pristupi i država. Javna vlast, teritorijalni ustroj, tržište rada, fiskalna konsolidacija…i sve druge reforme čiju realizaciju mjerimo HUP skorom još uvijek čekaju – nužne reforme.“ izjavio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Krištof: Prerađivačka industrija dala najveći poticaj rastu

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) realno je u zadnjem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto, a najpozitivniji doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji, kazao je u petak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof na objavi prve procjene BDP-a za četvrti kvartal te prve preliminarne procjene za cijelu 2014. godinu, u kojoj je BDP realno pao za 0,4 posto.

Prve procjene tako pokazuju prvo pozitivno kretanje BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine nakon 12 uzastopnih tromjesečja minusa. Posljednji su put podaci o BDP-u bili pozitivni u trećem tromjesečju 2011. godine, istaknuo je Krištof.

Prema proizvodnoj metodi, promatrano prema djelatnostima, najveći pozitivni doprinos rastu BDP-a u četvrtom kvartalu lani ostvaren je u djelatnosti industrije, i to konkretno u prerađivačkoj industriji, koja je ostvarila najveću stopu rasta bruto dodane vrijednosti, od 5,2 posto.

Slijedi trgovina i prijevoz, koji su ostvarili rast od 1,1 posto, pri čemu je Krištof naglasio kako je "zanimljivo da je prijevoz nakon dosta dugo vremena pozitivan, a transport je zapravo jedan od prvih indikatora nekog boljeg stanja u gospodarstvu".

Istodobno, najveći negativni doprinos i dalje dolazi od građevinarstva, koje je u četvrtom tromjesečju palo za 4,9 posto. No, kazao je Krištof, u tom je razdoblju "zabilježen pozitivan trend u djelatnosti zgradarstva, odnosno prvi put imamo pozitivu u izgradnji zgrada nakon dugo vremena".

Drugi najnegativniji doprinos ostvaren je u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja, gdje je iskazan pad od 1 posto, što Krištof tumači relativno slabim rezultatima osiguravajućih društava.

Prema rashodnoj metodi, pak, najpozitivniji doprinos rastu BDP-a u prošlom kvartalu došao je od izvoza roba i usluga (za 4,5 posto), i to prvenstveno od izvoz roba (rast od 5,8 posto), a slijedi ga izvoz usluga (rast od 3,6 posto), uz istodobni manji uvoz usluga (pad za 8,3 posto), rekao je Krištof.

Najnegativniji je, pak, smanjenje investicija u fiksni kapital za 3,7 posto, dok je osobna potrošnja u minusu od 0,6 posto, a potrošnja države od 0,5 posto.

Raste cijela EU

Krištof je pritom naglasio kako je "doprinos domaće potražnje i dalje negativan, unatoč oporavku u djelatnosti trgovine, koji je naročito bio izražen u prosincu. Tako je na razini cijelog kvartala domaća potražnja i dalje zapravo bila relativno slaba".

Domaća je potražnja, naime, u promatranom kvartalu imala negativni doprinos kretanju BDP-a od 1,7 postotnih bodova, dok je istovremeno doprinos neto inozemne potražnje bio značajno pozitivan, i to čak 2 postotna boda.

DZS je u objavio i izračun kretanja BDP-a učetvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na prethodni kvartal i tu je iskazana stopa rasta od 0,05 posto, a Krištof je naglasio kako je "i u prethodnom tromjesečju zabilježena stopa rasta, dakle imamo dva vrlo sramežljiva uzastopna kvartala rasta BDP-a".

Također, objavljeni su i sezonski prilagođeni podaci, koji iz pokazatelja isključuju razne sezonske učinke te tako podatke za različite ekonomije unutar EU čine usporedivima.

Prema tim podacima, realni rast hrvatskog BDP-a u četvrtom tromjesečju lani iznosi 0,4 posto. Krištof pritom naglašava da je po sezonski prilagođenim podacima hrvatski BDP pozitivnu stopu rasta ostvario nakon minusa tijekom čak 24 kvartala, odnosno od trećeg tromjesečja 2008., uz izuzetak drugog kvartala 2011., kada je iskazana nulta stopa.

Cijela EU posljednja tri kvartala bilježi rast BDP-a po stopi od oko 1,3 posto, a usporedba Hrvatske s ostalim zemljama članicama EU, pokazuje da su u zadnja tri mjeseca lani slabije rasli samo Cipar (-0,19 posto), Italija (-0,3 posto), Finska (-0,1 posto), Austrija (0,0 posto) i Francuska (+0,2), dok su predvodnici rasta u tom kvartalu bile Mađarska (+3,4 posto), Poljska (+3,1 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (+2,7 posto).

BDP prema rashodnoj metodi, realne stope rasta (%)

Prva procjena pokazuje da je tromjesečna Bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2014. realno veća za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2013. prema originalnim podacima.

Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti građevinarstva.

Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi, realne stope rasta (%)