Foto: Hina
PREDSJEDNIK Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev predstavio je rezultate HBOR-a za prošlu godinu i najavio da odlazi s čelne pozicije!
Objava odlaska stiže u jeku epiloga slučaja Šegon i povlaštenog kredita, za kojeg Kovačev i danas ponavlja da je odobren kao stotine drugih, sukladno procedurama i propisima HBOR-a.
> Anton Kovačev - predsjednik "državnog bankomata za podobne"
> Šef HBOR-a o slučaju Šegon: Nikakvu moralnu odgovornost nemam, dali smo stotine takvih kredita!
> HBOR potvrdio: Kredit Šegonove tvrtke nije bio u skladu s programom!
"Osobno smatram da su napadi i prozivke u zadnje vrijeme bili nepotrebni i služili su nečem drugom, a ne radu HBOR-a"
Rezultate HBOR-a Kovačev je, unatoč aferama s dodjelom povlaštenih HBOR-ovih kredita, ocijenio izvrsnima, a osvrnuo se i na napise o mogućoj smjeni. Kovačev je rekao da su ti tekstovi služili drugoj svrsi, a ne poboljšanju rada razvojne banke.
No, obzirom da vidi kako nema jednodušnu potporu za svoj rad, najavio je da se neće natjecati za novi mandat na čelu HBOR-a. Mandat mu istječe 31. svibnja, a na čelu HBOR-a bio je gotovo od samog osnutka 1992. godine.
''Vidite da su rezultati HBOR-a izvrsni. Osobno smatram da su napadi i prozivke u zadnje vrijeme bili nepotrebni i služili su nečem drugom, a ne radu HBOR-a. Ovaj posao se može raditi samo uz potpuno povjerenje i podršku svih važnih čimbenika. Kako vidim da te jednodušne podrške nema, ne želim biti prepreka budućem dobrom radu HBOR-a. Dakle, neću se natjecati za sljedeći mandat'', objavio je Kovačev nakon predstavljanja poslovnih ostvarenja razvojne banke u 2013. godini.
Razmislit će o daljnjim planovima u karijeri, kaže, već ima ponuda iz Hrvatske i inozemstva za daljnji rad u bankarskom sektoru i odabrat će najbolju.
Tako je Kovačev, koji je odbijao dati ostavku u jeku afere sa dodjelom kredita sada već bivšem pomoćniku ministra financija Slavka Linića, Branku Šegonu, iz HBOR-a odlučio otići na "elegantniji" način - istekom mandata.
Slučaj Šegon nije bio jedini
Posljednjih mjeseci HBOR-ovo poslovanje našlo se pod povećalom javnosti, ne samo zbog slučaja Šegon već i zbog drugih spornih kredita, primjerice onog kojim je Istarska županija otkupila propali biznis istarskih maslinara - uljaru "San Lorenzo".
U HBOR-u tvrde kako je u svim spornim slučajevima, pa čak i slučaju Šegon gdje je i službeno utvrđeno da je došlo do sukoba interesa, "sve u redu", a predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev smatra kako je riječ o neosnovanoj hajci i napominje kako medijske prozivke HBOR-a utječu na njihovo poslovanje.
"Zbog svega što se u medijima piše o HBOR-u imamo ozbiljnih problema s međunarodnim ustanovama i međunarodnim financijerima te osiguravanjem sredstava za daljnji rad", požalio se Kovačev nedavno HTV-u.
U 2013. godini HBOR odobrio 1.256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna
"Tijekom 2013. godine HBOR je odobrio 1.256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna od čega se 5 milijardi kuna odnosi na kreditiranje novih ulaganja, čime je udio sredstava odobrenih za nove investicije dosegao razinu kao i u godinama i prije izbijanja krize. Anton Kovačev podsjetio da je HBOR i u 2013. godini nastavio s mjerama poticanja poduzetnika na nova ulaganja koje su se pokazale uspješnima u 2012. godini. Prije svega se to odnosi na mjeru sniženja kamatne stope za nova ulaganja koja je bila na snazi i cijelu 2013. godinu, a produžena je dodatno i do polovice ove godine. S ciljem poticanja poslovnih banaka na povećanje kreditnih plasmana gospodarskom sektoru, HBOR je nastavio i s provedbom Modela podjele rizika u suradnji s poslovnim bankama.
U 2012. i 2013. godini HBOR je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za potrebe izvoznika, osigurao izvoznih poslova u iznosu od 9,6 milijardi kuna te izdao 350 milijuna kuna izvoznih garancija. Ukupno je HBOR u dvije godine podržao hrvatske izvoznike s više od 20 milijardi kuna, što prema privremenim podacima o robnoj razmjeni predstavlja 14,5 posto ukupnog izvoza Hrvatske.
Iako je tijekom cijele prošle godine HBOR provodio mjeru sniženja kamatnih stopa za nova ulaganja, uslijed smanjenja kamatnih rashoda zahvaljujući korištenju povoljnih sredstava posebnih financijskih institucija, dobit HBOR-a na kraju 2013. godine iznosila je 189,3 milijuna kuna.
Anton Kovačev ovom je prilikom istaknuo: `Pomoć i suradnja koju smo ostvarili s posebnim financijskim institucijama, omogućila nam je da i u prošloj godini nastavimo s povoljnim uvjetima financiranja naših poduzetnika. I u 2014. godini računamo na povoljna sredstva prije svega Europske investicijske banke. Novost koju uvodimo je i CIP program Europskog investicijskog fonda za osiguranje mikrokredita obrtnicima i malim poduzetnicima. Kod ovih kredita dijelit ćemo rizik s poslovnim bankama, a instrumenti osiguranja bit će samo mjenice i zadužnice te poduzetnici neće morati založiti nekretnine`.
Tijekom 2013. godine zamjetan je porast udjela izravno odobrenih kredita koji je iznosio 44 posto što je pokazatelj da HBOR preuzima veće rizike i prati projekte za koje poslovne banke ne iskazuju veliki interes, odnosno da su mnogim poduzećima sredstva za povećanje konkurentnosti poslovanja i očuvanje postojećih radnih mjesta na raspolaganju samo izravno putem HBOR-a.
Ova činjenica nije ugrozila kvalitetu portfelja HBOR-a čiji su plasmani razvrstan u rizičnu skupinu A na kraju 2013. godine činili 85,3 posto. Dospjela nenaplaćena potraživanja činila su 5,2 posto ukupnog portfelja HBOR-a na kraju 2013. godine što je, iako znatno niže u odnosu na poslovne banke, više nego na kraju 2012. godine kada su iznosili 3,2 posto. Povećanje udjela u odnosu na 2012. godinu posljedica je postupaka i trajanja postupka predstečajnih nagodbi te predstavlja privremeni efekt do početka provedbe rješenja o nagodbi.
HBOR je tijekom gotovo 22 godine poslovanja podržao 50 tisuća projekta sa iznosom od 124 milijarde kuna od čega se 82 milijarde kuna odnose na kredite za više od 32 tisuće projekata. U istom razdoblju otpisano je ukupno 336 milijuna kuna.
Na upit novinara o budućnosti u HBOR-u, Anton Kovačev je odgovorio kako je za uspješno obavljanje ovako odgovornog posla nužna jednoglasna podrška, a budući je takva podrška izostala, Kovačev se neće kandidirati za novi mandat koji mu istječe krajem svibnja 2014. godine", stoji u priopćenju HBOR-a.