Država Debeljaku samo ove godine plaća pola milijarde kuna za spas Brodosplita

Foto: Index

POSLJEDNJIH dana mediji su izvještavali o velikom uspjehu Brodosplita pod novim vlasnikom Tomislavom Debeljakom. Pisalo se o porinuću najvećeg broda za prijevoz teških tereta na svijetu, iskoraku prema sofisticiranim brodovima, svijetlim vremenima koja očekuju škver. Djeluje kao da sve ide da bolje ne može, pitanje je samo što je Vlada dosad čekala, što nije brže prodala škver Debeljaku...

Nažalost, poznavatelji brodogradnje, pa čak i oni površni, znaju da stvari ne stoje baš sjajno i da Debeljak nema previše ni vremena, ni prostora želi li podići konkurentnost i graditi brodove bez gubitaka, što će jedino biti moguće kada nakon pet godina presuše državne dotacije.

Škverski heavy lifter nije najveći u svojoj klasi na svijetu, a splitsko je brodogradilište gradilo i puno složenije brodove od ovih koji se rade za nizozemski Jumbo. Sitnice su to koje bi se lako dale progutati kao dobronamjerno uveličavanje škverskog uspjeha, da nije puno većih problema u gradnji tih brodova i poslovanju splitskog brodogradilišta.

Penali i ugovoreni gubitak

Brod koji je uz pompu porinut prije neki dan, trebao je biti završen i predan nizozemskom naručitelju još u lipnju ove godine. Brodograđevni znalci očekuju završetak gradnje tek za desetak mjeseci, početkom ljeta iduće godine, dakle, s godinu dana zakašnjenja. Navodno je bilo dosta poteškoća s brojnim preinakama koje su napravljene na projektu. Kada se ima u vidu da su penali za kašnjenje 20-ak tisuća eura po danu, ispada da će novi veliki uspjeh Brodosplit platiti milijunima eura penala.

Osim toga, na tim je novogradnjama prilikom ugovaranja prijavljen gubitak od osam milijuna eura. Analitičari procjenjuju da će se gubitak po brodu, uz pripadajuću zaslugu novog menadžmenta, popeti na 15-ak milijuna dolara.

Debeljak već potrošio dvije trećine državne dotacije od milijardu i pol kuna

S obzirom na to da ni škverska, a ni DIV-ova kasa nisu toliko duboke za pokrivanje ovako kolosalnog gubitka, šteta će se namiriti iz sredstava kojima Vlada prati Debeljakova nastojanja u restrukturiranju škvera tijekom narednih pet godina. Vlada, naime, ulaže u spas splitskog škvera pod Debeljakovom upravom 1,5 milijardi kuna. U 2012. godini uloženo je 404 milijuna kuna, a ove će godine biti isplaćeno gotovo pola milijardu kuna, 40 milijuna kuna svaki mjesec.

Dakle, ispada da je za prve dvije godine poslovanja, Debeljak već potrošio gotovo dvije trećine iznosa kojeg je država po diktatu Europske komisije morala odvojiti za sanaciju dubioza u splitskom škveru. Za preostale tri na raspolaganju mu je ostalo tek nešto više od 500 milijuna kuna. To će u perspektivi zasigurno biti problem jer Brodosplit neće iz čega imati pokrivati gubitke za gradnju velikih brodova. Dvije trećine državne dotacije već je potrošeno, a u škveru su za to vrijeme jedva-jedvice u izgradnji dva heavy liftera i nešto manjih brodova. Debeljaku preostaje jedino da sreže troškove i poveća produktivnost, inače, cijela priča oko škvera neće imati smisla.

Loši ugovori zasluga stare Uprave

U Brodosplitu ističu da su u pregovoru s Nizozemcima oko penala i da se nikako ne radi o prevelikom zakašnjenju. Navode da će njihovi gubici sigurno biti značajno manji od onih koje je kreirala stara (državna) Uprava škvera. Ograđuju se od prejeftinog ugovaranja izgradnje brodova, jer je to "zasluga" stare Uprave. 

Podsjećaju i da bi dubioze Brodosplita bile kud i kamo manje da se tri godine nije otezalo s preuzimanjem pa su se za to vrijeme generirali novi gubici koje je država morala sanirati. DIV je, inače, u obvezi u idućih pet godina investirati 2,4 milijardi kuna u Brodosplit.

Što će biti s Jadroplovom?

Još uvijek je neriješena situacija s 18 milijuna dolara duga Jadroplova, koji je nastao na razlici između realne i ugovorene cijene za gradnju dva broda pod patronatom Jadranke Kosor. Jadroplov je u izuzetno teškoj situaciji, a ministar Hajdaš Dončić nedavno je najavio prodaju. Debeljak s ovim značajnim potraživanjem već ima solidan ulaz...

 

Pročitajte više