Foto: Hina
POČETKOM tjedna, točnije u ponedjeljak u Hrvatskoj su ubijene dvije žene. Počinioci ubojstva su njihovi muževi. U Karlovcu je registrirani obiteljski nasilnik Damir Matan puškom ubio svoju suprugu, a potom je pokušao samoubojstvo.
Ubijena Snježana Matan bila je majka dvoje djece i radila je kao stručni učitelj u Mješovito obrtničko industrijskoj školi u Karlovcu.
Slična tragedija istog se dana dogodila i u Kruševu gdje je Marko Brkić (52) oko 17 sati sačekao svoju suprugu Anku (49) na putu stotinjak metara od njihove kuće u zabačenom dijelu Kruševa pokraj Obrovca. Pucao je u nju iz puške, a potom je pucao sebi u prsa. Nesretna je žena preminula, a on je preživio.
Ubijena Anka Brkić bila je majka troje djece od kojih je jedno maloljetno.
Predsjednica u SAD-u, prva potpredsjednica Vlade u Etiopiji, a resornoj ministrici ni traga ni glasa
Tako su u istom danu dvije žene izgubile život. Njihovoj djeci nasilno su oduzete majke, a što za to vrijeme rade tri najvažnije dužnosnice u državi - putuju. Jedna je na odmoru s obitelji u SAD-u, a prije toga bila je u Šibensko-kninskoj županiji, druga u Etiopiji, a od treće ni traga ni glasa.
I pritom se očito nemaju vremena osvrtati na ovakve tragične događaje.
Predsjednica države, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih barem su trebale dati izjavu kojom bi najoštrije osudile ova stravična ubojstva, ako već ništa drugo.
Znamo da to djeci neće vratiti njihove majke, ali bi ako ništa drugo, barem malo dale do znanja da im je stalo, a ne da kao po već ustaljenoj špranci izjave na tu temu daju samo 22. rujna kad se obilježava Dan borbe protiv nasilja nad ženama.
A upravo na taj dan čovjek bi sudeći prema njihovim izjavama mogao zaključiti da se žestoko bore protiv obiteljskog nasilja.
Opačić istaknula da o nasilju treba govoriti, zašto sad šuti?
"Nasilje je neprihvatljivo, treba ga prijaviti i o njemu treba govoriti", poručila je 22. rujna 2014. ministrica socijalne politike Milanka Opačić, koju se ovih dana niti čuje niti vidi. Pitamo je zašto sad ne govori?
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić isticala je pak ranije kako nasilnike treba striktno kažnjavati.
"Država može učiniti nekoliko stvari: obrazovanje i sigurne kuće, kao i striktne kazne za nasilnike", istaknula je Pusić na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja u studenom. Spomenimo pritom da sigurne kuće jedva opstaju jer s velikim zakašnjenjem, kako je ranije navela Neva Tolle, primaju novac od države.
Prva potpredsjednica Vlade sad pak šuti. Razumijemo da se nalazi u Etiopiji i da ima puno posla sudjelujući na međunarodnoj konferenciji "Financiranje za razvoj". No, sigurni smo kako i ondje ima pristup internetu i da je vrlo dobro upoznata s tragičnim događajima u svojoj zemlji.
Predsjednica lijepila pločice u novoj Crkvi u Kninu i potom ribarila
A najvažnija žena u državi (što se funkcije tiče) je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se čak i nalazi nedaleko od mjesta drugog stravičnog ubojstva.
Na dan kad su ubijene dvije žene od kojih jedna u Kruševu, ona je 60-ak kilometara dalje u Kninu lijepila pločice u novoj Crkvi, a kasnije sudjelovala u ribolovu u akvatoriju Kornata.
Vjerojatnost da nije upoznata s okrutnim ubojstvima ravna je nuli. No, nije davala nikakve izjave na tu temu nego se uputila na odmor u SAD zajedno s obitelji.
Prisjetimo se da je prije nego je postala predsjednica gorljivo izlagala o problemu nasilja nad ženama.
"Pitam se zašto Hrvatska još nije među tim državama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju, zašto žrtve rodno uvjetovanog nasilja nisu zaštićene prema standardima ove konvencije, još jednom pozivam sve da se doista uhvatimo ukoštac s tim problemom", govorila je prije Grabar-Kitarović.
Svake godine u Hrvatskoj od 22 do 45 žena ubiju njihovi partneri
I za kraj dodajmo još samo malo statistike.
Prema službenim podacima MUP-a, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji od 2003. godine kada je donesen, svake godine prijavljeno je između 11 500 i 17 500 počinitelja nasilja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14 500 i 22 200, od čega su žene žrtve u 64 do 71 slučajeva, ovisno o godini.
Što se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, prema Kaznenom zakonu, službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1400 i gotovo 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno između 1500 i 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75 do 80 posto slučajeva.
Po broju žena koje su ubijene svake godine, iz podataka policije vidimo da se radi o zabrinjavajućem broju od 22 do 45 žena godišnje. Njihovi sadašnji ili bivši partneri/supruzi bili su počinitelji u 20 do čak 65 posto slučajeva.
Koliko još žena treba izgubiti život od nasilnih partnera da bi na to reagirale barem žene, od kojih tri u vrhu vlasti.