Economist: SAD otvara radna mjesta, Europa izbjegla kolaps. Budi li se svjetsko gospodarstvo?

UGLEDNI The Economist piše kako su procjene za svjetsko gospodarstvo mnogo bolji nego su bili ranije, ali i da još uvijek postoje veliki rizici za njega.

"Postoje primamljivi znakovi dobrih vijesti u svjetskoj ekonomiji", pišu na početku teksta iz Economista te dodaju kako su u SAD-u tvrtke počele zapošljavati sve više radnika dok su potrošači počeli trošiti sve više. Prema njima, europska recesija će biti "blaža" nego što se očekivalo, dok se Grčki dug restrukturirao i "prvi bankrot u razvijenoj ekonomiji posljednjih 60 godina je prošao vez većeg zastoja".

Teži sukob oko Irana ponovno stvara pustoš u svjetskom gospodarstvu

Naglašavaju da su i financijska tržišta porasla zbog znakova oporavka i izbjegavanja katastrofe posebno u Europi. "Svjetski indeks MSCI je porastao za gotovo 9 posto od početka godine i čak 20 posto od prošlog listopada", pišu iz Economista. No, nakon ovih dobrih vijesti upozoravaju i da "još uvijek postoje dobri razlozi za brigu". Jedan od njih je i što je procjena svjetskog rasta za ovu godinu manja nego što je bila za 2011., zbog toga što se neke države "još nisu dovoljno zagrijale" i zbog recesije u Europi.

"Prečesto su se, od financijske krize 2008. godine, raspršile nade investitora i snažan i dugotrajan rast. Što zbog loše sreće, kada su porasle cijene nafte, ili loših politika, kada su prerigorozne mjere štednje uvedene prebrzo", pišu iz Economista. Upozoravaju kako bi opet mogla nastati "pustoš" ukoliko se još pojačaju tenzije oko iranskog nuklearnog programa. "Mnogo još toga može poći u krivo", pišu iz Economista te dodaju kako, za razliku od SAD-a, Europi predstoji dugi puta do oporavka.

Europska recesija neće utjecati na svijet

"Dobra vijest je da su stvari mnogo manje loše nego što bi trebale biti", pišu iz uglednog časopisa te dodaju kako je Mario Draghi i njegova Europska centralna banka sa "upumpavanjem likvidnosti" u banke spasio kontinent i od financijskog kolapsa kao i od kreditnog potopa za koje se čini da su izbjegnuti. "Rezultat toga je plitka recesija kojoj će Njemačka potpuno pobjeći", pišu iz Economista, ali i upozoravaju kako ne znaju od kuda će doći rast u drugim državama. "Većina europskih zemalja, posebno onih na periferiji eurozone, uvode mjere štednje kako bi smanjili deficite. Trebat će dosta vremena kako bi dale učinka strukturalne reforme koje uvode za rast ekonomija", pišu iz časopisa te dodaju da će europska recesija, sve dok je "plitka", imati ograničeni učinak na ostatak svijeta.

Navode kako je baš ta "plitka recesija" u Europi jedan od glavnih razloga zašto su procjene za mnoge zemlje u razvoju bolje nego su bile prije par mjeseci. Upozoravaju kako je rast pao u većini zemalja u razvoju, od Kine do Brazila, dok je monetarna politika smanjila domaću potrošnju. "No, kolaps u Europi bi doveo do mnogo većeg usporavanja u zemljama u razvoju, jer bi pao izvoz, a strani kapital otišao", pišu iz Economista te dodaju kako u ovim trenucima, kada se čini da je katastrofa u eurozoni izbjegnuta, kapital odlazi u razvijeni svijet i donosi rast izvozno orijentiranih država, posebno onih u Aziji.

Treba se okrenuti rastu

Jedina iznimka od ovog pravila je Kina kojoj su posljednji trgovinski podaci poprilično loši, "ali su procjene za ostatak ove godine bolje nego ranije". Iz Economista pišu kako na temelju ovih dokaza možemo biti umjereno optimističnim, ali i da za dugotrajniji oporavak treba još mnogo toga napraviti. "Europske zemlje se moraju manje fokusirati na mjere štednje te se okrenuti stvaranju rasta", pišu iz Economista. "Razlozi za optimizam su realni. No, ako će donosioci odluka ponovno otići krivo, oporavak će ponovno propasti", zaključuju iz Economista.