Foto: Davor Pongračić / Cropix
> Haški sudac Harhoff: Natjerali su nas da oslobodimo ratne zločince Gotovinu i Markača!
> Hartmann: UN mora pokrenuti istragu protiv predsjednika Haškog suda, moguća je i revizija presuda!
Podsjećamo, Harhoff je u svom pismu naveo da je Theodor Meron, Amerikanac koji predsjeda Haškim sudom, vršio pritisak na ostale suce da oslobode Gotovinu i Mladena Markača, ali i Momčila Perišića, te Franka Simatovića i Jovicu Stanišića. Harhoff smatra da je Meron na ovaj način štitio političke interesa SAD-a i Izraela.
"Ovo nije dobro ni za koga"
"Radi se o ljudima koji su vodili operaciju Oluja. Nije mi jasno kako su mogli izbjeći kaznu", kaže o oslobađajućoj presudi za Gotovinu i Markača finska parlamentarka Elisabeth Rehn, bivša ministrica obrane. Rehn je bila i posebni izaslanik UN-a za područje bivše Jugoslavije od 1995. do 1998. godine.
"Zbunjena sam. Ovo nije dobro, nije dobro ni za koga. Ne mogu razumjeti oslobađanje Gotovine. Bilo je sasvim jasno da je kriv. Ta odluka potresla je sve na sudu, tužitelje, svih. I dalje želim vjerovati da je sud pošten", kaže Rehn, koja je na sudu i svjedočila o strahotama koje je vidjela u srpnju 1995. godine na području Krajine.
"Svi koji su mogli pobjeći su pobjegli. Ostali su ostavljeni da umru", kaže Rehn, koja ni najmanje ne sumnja da je u Oluji provedeno etničko čišćenje srpskog stanovništva iz Hrvatske.
Prekomjerno granatiranje "palo" zbog Amerikanaca?
Zbog čega su onda Gotovina i Markač oslobođeni? Danski BT u svom tekstu aludira da se radilo o zastupanju američkih interesa. Podsjećaju da je Hrvatska vojska prije Oluje imala pomoć od strane SAD-a, te naglašavaju da su Gotovinu i njegove vojnike Amerikanci istrenirali.
Presuda je, podsjećamo, pala na odluci suda da ne uvaži standard od 200 metara pri određivanju prekomjernog granatiranja. Zanimljivo je, podsjeća BT, da se upravo skupina američkih vojnih dužnosnika prije pravomoćne presude kojom su Gotovina i Markač oslobođeni pobunila protiv tog standarda na kojem je temeljena čitava teza o prekomjernom granatiranju.
"Ili su gađali jako loše, ili su namjerno gađali civilne ciljeve", kazao je Andrew Leslie, pukovnik u kanadskoj vojsci, koji je bio UN-ov promatrač u Oluji. Njegova procjena je da je 20 do 30 posto kuća u Kninu oštećeno ili uništeno granatiranjem. Radilo se odreda o civilnim ciljevima.
"Amerikanci su, kao što je sudac Harhoff istaknuo, bili zabrinuti da bi UN-ov tribunal mogao usvojiti pravni sustav u kojem su artiljerijski promašaji - iako se ovdje radi o tisućama promašaja - ratni zločini. Kada bi to postalo prihvaćeno, i američki vojni čelnici mogli bi odgovarati. Što je s Irakom i Afganistanom?", pita se BT.