IRB apelira na znanstvenike da se suzdrže od obračunavanja putem medija

Foto: IRB

INSTITUT Ruđer Bošković (IRB) apelirao je danas na znanstvenu i akademsku zajednicu da se, u trenutku kad je Hrvatska još uvijek jedna od zemalja koja najmanje ulaže u znanost, suzdrže od obračunavanja putem medija.

"Znanost nije osobna, lokalna ili državna, već globalna i ne pripada znanstvenicima, već njezinim dionicima - građanima", ističe IRB u priopćenju. U njegovu apelu stoji kako posljednjih nekoliko godina većina hrvatske znanstvene i akademske zajednice intenzivno radi na tome da se u javnosti osvijesti ključna uloga znanosti, istraživanja i razvoja novih tehnologija i inovacija za gospodarski prosperitet države.

"Obračunavanja putem medija ne pridonose stvaranju pozitivne slike znanosti u Hrvatskoj, ali zato doprinose rušenju ugleda svih znanstvenika, a IRB se ograđuje od takva načina komuniciranja", navode u Institutu.

Zauzimaju se za djela i pozitivne primjere, kao što su nedavno dobiveni projekt Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) vrijedan 221.000 eura te još dva nova interdisciplinarna projekta u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije (EU) - jedan koji na IRB-u okuplja teorijske fizičare, informatičare i elektroničare, procijenjene vrijednosti 4,5 milijuna eura, a drugi u području molekularne biologije i medicine procijenjene vrijednosti gotovo šest milijuna eura.

Podsjećaju da je IRB-u nedavno dodijeljen važan infrastrukturni FP7 projekt u području biomedicine, a prema podatcima Europske komisije iz 2012. za istraživačke projekte iz područja medicine prijavilo se čak 1173 istraživačkih konzorcija iz svih EU država. Međutim, za financiranje je izabrano samo deset posto projekata, a iz toga, ističu, nije teško procijeniti koliki je uspjeh naših znanstvenika.

IRB podsjeća da su od početka implementacije FP7 programa 2007. njegovi znanstvenici sudjelovali u 30 projekata ukupne ugovorene vrijednosti oko 11 milijuna eura, što pak 'Ruđer' svrstava među vodeće u Hrvatskoj po povlačenju sredstva iz EU-a.

U apelu se dodaje da je javnosti poznata izuzetna rigoroznost Europske komisije u evaluacijama provedbe projekata, tako da u slučaju da projektni ciljevi nisu ispunjeni, sredstva moraju biti vraćena, a ako postoji sumnja u uspješnost nekog projekta postoje uređeni načini da se to ispita.

"Obračunavanja preko medija i kolektivno paušalno prozivanje kolega nisu primjerena razina javne komunikacije ni u kojem slučaju, a naročite ne među akademskim građanima", ističe IRB u priopćenju.

Zaključuje da dosadašnje iskustvo potvrđuje da u projektima koje financira EU mogu sudjelovati samo najbolji istraživači u Europi, a u IRB-u su uvjereni da u Hrvatskoj postoji kritična masa u ljudskim resursima i infrastrukturi za uspješno konkuriranje na EU projektima. Na loše stvari, dodaju, sigurno treba upozoravati, pa i preko medija, ako drukčije nije moguće.