Foto: FAH
ISLAMSKI militanti zauzeli su još dva grada u Iraku i sada kontroliraju petnaestak posto iračkog teritorija i prijete napadom na Bagdad, javljaju u petak agencije.
Islamisti su prethodno preuzeli kontrolu nad Faludžom, Ramadijem, Tikritom i Mosulom, drugim po veličini iračkim gradom.
ISIL je organizacija izrasla iz manjih militantnih skupina povezanih s Al-Kaidom. U ovoj formi djeluju godinu dana i imaju oko 5.000 boraca. Grupa je odlično organizirana i smatra se jednom od najopasnijih svjetskih džihadističkih organizacija. Tvrde da im svakodnevno pristižu novi regruti, i to i iz zapadne Europe, SAD-a, arapskog svijeta i s Kavkaza.
ISIL je jedna od islamističkih skupina koja se u Siriji bori protiv režima Bašara al-Asada. Uspiju li zadržati Mosul i učvrstiti svoju poziciju, napravili bi velik korak prema stvaranju islamskog emirata sastavljenog od sirijskog i iračkog teritorija. To bi bio najveći uspjeh neke džihadističke skupine još od 11. rujna 2001. i mogao bi dovesti do brojnih promjena granica na Bliskom istoku koje su nametnule Britanija i Francuska prije jednog stoljeća.
Vođa skupine je Abu Bakr al-Bagdadi kojeg opisuju "pravim nasljednikom Bin Ladena". Zovu ga i "nevidljivim šeikom" zbog sposobnosti maskiranja i zametanja tragova.
Obama: Nećemo slati vojnike u Irak
Barack Obama odlučio je da SAD neće slati vojnike u Irak, no sljedećih dana razmotrit će neke druge opcije. Obama je kazao kako kratkoročna vojna pomoć SAD-a ne bi napravila neku razliku ukoliko Irak ne riješi svoje unutarnje političke probleme.
U sukob bi se mogao uplesti Iran
Daljnji uspjeh ISIL-a ovisit će o produbljenju sektaških podjela između sunita i šijita, trenutno najveće crte razdora na Bliskom istoku. ISIL je ekstremna sunitska skupina koja šijite koji nastanjuju istočni i jugoistočni dio Iraka smatraju nevjernicima.
U sukob bi se mogao uplesti Iran, zemlja s većinskim šijitskim stanovništvom, koja dijeli granicu s Irakom. Teheran podržava neke šijitske milicije u Iraku i premijera Nurija Malikija, također šijita. To bi moglo, piše BBC, dodatno 'potpaliti' iračke sunite, među kojima brojni već pomažu napredovanje ISIL-a u Iraku.
Iračka vojska zasad pruža slab ili nikakav otpor napredovanju džihadista, koji su, osim središnje vlade u Bagdadu, jako zabrinuli i Washington. No, američke opcije su ograničene.
Sjedinjene Države u srijedu su izrazile potporu iračkim čelnicima suočenima s ofenzivom širokih razmjera koju na sjeveru zemlje vode protiv ISIL-a. Bijela kuća smatra da zračni napadi zasad nisu opcija, iako nisu ni isključeni, te razmatra što bi moglo efikasnije pomoći iračkoj vladi u borbi protiv pobunjenika koje je na pojačane napade osobito potaknuo građanski rat u susjednoj Siriji.
SAD ni u kojem slučaju "ne razmatra" mogućnost slanja vojnih snaga u Irak, osobito nakon odlaska iz te zemlje 31. prosinca 2011. i posljednjeg američkog vojnika, a nakon osmogodišnjeg vrlo napornog vojnog angažmana, rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.
Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je podržalo razjedinjene i nejake iračke vlasti u borbi protiv terorizma. Vijeće je zabrinuto i mogućim pogoršanjem sigurnosne situacije jer je iz Mosula izbjeglo oko pola milijuna ljudi.
U međuvremenu su kaos u zemlji iskoristili irački Kurdi i preuzeli kontrolu nad Kirkukom, jedinim gradom s većinskim kurdskim stanovništvom koji je ostao izvan njihove autonomne pokrajine na sjeveru Iraka.
Vođa iračkih šijita poziva u borbu protiv džihadista
Veliki ajatolah Ali Al-Sistani, najviša šijitska vjerska instanca u Iraku, pozvao je u petak svoje sljedbenike da uzmu oružje i brane svoju zemlju od sunitskih džihadista koji su zadnjih dana osvojili petnaestak posto teritorija na sjeveru i istoku zemlje i prijete napadom na Bagdad.
"Građani koji mogu nositi oružje i boriti se protiv terorista kako bi obranili svoju zemlju, narod i sveta mjesta, moraju se dragovoljno javiti i pridružiti snagama sigurnosti kako bi ostvarili taj sveti cilj", rekao je u tjednoj molitvi šeik Abdel Mehdi al-Karbalai, u ime ajatolaha Sistanija.
Militanti pod vodstvom Islamske države Irak i Levant (ISIL) zauzeli su tijekom noći Sadiju i Džalaulu i okolna područja u pokrajini Dijali i napreduju prema Bagdadu. Prije toga su preuzeli kontrolu nad Faludžom, Ramadijem, Tikritom i Mosulom, drugim po veličini gradom u zemlji.
Uspiju li zadržati Mosul i učvrstiti svoju poziciju, napravili bi velik korak prema stvaranju sunitskog emirata sastavljenog od sirijskog i iračkog teritorija.
ISIL je organizacija izrasla iz manjih militantnih skupina povezanih s Al-Kaidom. Djeluje oko godinu dana i ima oko 5000 boraca. Odlično je organizirana i smatra je se jednom od najopasnijih svjetskih džihadističkih organizacija.
Iračka vojska zasad pruža slab ili nikakav otpor napredovanju džihadista, koji su, osim središnje vlade u Bagdadu, jako zabrinuli i Washington.
SAD, Njemačka, Iran pozivaju iračku vladu na jedinstvo
Sjedinjene Države, Njemačka i Iran pokazali su u petak jedinstvo u pozivima iračkoj vladi da se ujedini i suprotstavi prijetnji sunitskih pobunjenika koji već drže 15 posto Iraka i napreduju prema Bagdadu.
Vojni uspjesi džihadista moraju upozoriti sve iračke političke čelnike, kazao je u petak američki državni tajnik John Kerry na zajedničkoj novinskoj konferenciji s britanskim kolegom Williamom Hagueom.
"Došao je trenutak da se irački čelnici ujedine", rekao je Kery te naglasio "Premijer Maliki i svi irački čelnici moraju učiniti više kako bi riješili sektaške podjele".
Militanti pod vodstvom Islamske države Irak i Levant (ISIL) zauzeli su noću na petak Sadiju i Džalaulu i okolna područja u pokrajini Dijali te napreduju prema Bagdadu. Drže već 15 posto Iraka jer su proteklih dana zauzeli Faludžu, Ramadi, Tikrit i Mosul, drugi po veličini grad u Iraku. Uspiju li zadržati Mosul, odakle masovno bježe civili, te učvrstiti svoju poziciju, učinili bi velik korak prema stvaranju sunitskog emirata sastavljenog od sirijskog i iračkog teritorija.
Iračka vojska zasad pruža slab ili nikakav otpor napredovanju džihadista i zato su zabrinutost osim Washingtona izrazili i Berlin te Iran, najveća zemalja šijitskog islama.
"Njemačka vlada poziva sve političke snage da brzo uspostave vladu nacionalnog jedinstva koja bi obuhvatila sve skupine", rekao je glasnogovornik vlade Steffen Seibert.
Šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier izrazio je strah od stvaranja "prostora kojim je nemoguće vladati između Sirije i Bagdada".
Iran, država u kojoj žive šijitski muslimani, izrazila je u petak potporu Bagdadu u borbi protiv terorizma.
"Iran neće dopustiti onima koji podupiru teroriste da destabiliziraju Irak i ondje šire terorizam", rekao je telefonski iranski predsjednik Hasan Rohani iračkome premijeru Nuriju al-Malikiju.
Malikijeva je vlada najavila da će donijeti sigurnosni plan za obranu Bagdada jer su mu se pobunjenici približili na manje od 100 kilometara.
Rohani je pozdravio poziv velikog ajatolaha Alija Al Sistanija, koji je najviši vjerski autoritet šijita u Iraku, a oni čine 60 posto ukupnog stanovništva, da preuzmu oružje džihadistima.
Međutim niti iranski predsjednik niti vlada nisu Irana nisu zasad otkrili kojim bi akcijama mogli pomoći susjednom Iraku da odbaci napredovanje ISIL-a.
Turska poziva svoje državljane da napuste Irak
Tursko ministarstvo vanjskih poslova preporučilo je u petak svojim državljanima da napuste dijelove Iraka u kojima se vode najžešći sukobi između džihadista i vladinih snaga.
Upozorenje se odnosi na Mosul, Kirkuk, Salahedin, Dijalu, Al-Anbar i Bagdad, objavilo je ministarstvo na svojim internetskim stranicama.
Džihadisti ISIL-a (Islamska država Irak i Levant) nastavili su u petak napredovati prema Bagdadu nakon što su učvrstili pozicije na sjeveru zemlje.
Tijekom noći su zauzeli Sadiju i Džalaulu i okolna područja u pokrajini Dijali, a prije toga Faludžu, Ramadi, Tikrit i Mosul i mogli bi dovesti do raspada Iraka na sunitski, šijitski i kurdski dio.
ISIL se bori i u Siriji gdje sudjeluje u borbama protiv režima Bašara al Asada, a u planu ima povezivanje dijelova Sirije i Iraka u novu političku zajednicu, kalifat.
U Iraku se nalazi oko 135.000 Turaka, većina u Kurdistanu.
Militanti ISIL-a oteli su u srijedu u turskom konzulatu u Mosulu pedesetak turskih državljana. Pregovori o njihovu oslobađanju su u tijeku.
U Mosulu je otet i 31 turski vozač kamiona.
Turska ima druge najveće vojne snage u NATO-u nakon SAD-a, ali analitičari ne očekuju da će poduzimati bilo kakve vojne akcije osim u sklopu međunarodne koalicije.
Američki predsjednik Barack Obama zaprijetio je u četvrtak vojnim napadima na ISIL. SAD ima veliku zračnu bazu u Incirliku u južnoj Turskoj.
UN krajnje zabrinut stanjem u Iraku
Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Navi Pillay je u petak kritizirala pljačke i izvansudska pogubljenja u Iraku gdje džihadisti prijete Bagdadu nakon što su osvojili nekoliko gradova.
Pillay je navela da je prema izvješćima posljednjih dana više stotina ljudi ubijeno, a ranjeno je oko tisuću. Ona je izrazila krajnju zabrinutost dramatičnim pogoršanjem stanja u Iraku od kuda stižu izvješća o izvansudskim pogubljenjima i masovnim iseljenjima blizu pola milijuna ljudi.
Od 10. lipnja džihadisti Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) su uspjeli zauzeti Mosul, pokrajinu Niniva, Tikrit i druge regije pokrajine Salahedin, kao i područja pokrajina Dijala i Kirkuk, iskoristivši rasulo snaga sigurnosti. Oni od siječnja kontroliraju Faluju, 60 km zapadno od Bagdada.
Pillay jako zabrinjavaju izvješća prema kojima borci ISIL-a, uključujući zatvorenike puštene iz zatvora u Mosulu i kojima su dali oružje, aktivno traže i u nekim slučajevima ubijaju vojnike, policajce i civile za koje drže da su se priklonili vladi.
UN je dobio informacije o pogubljenju po kratkom postupku vojnika iračke vojske tijekom zauzimanja Mosula i 17 civila također u Mosulu 11. lipnja.
Povjerenica Pillay je naglasila važnost pružanja materijalne i fizičke podrške raseljenima, dok Svjetska organizacija za migracije (IOM) predviđa dužu humanitarnu krizu u Iraku.
Više od 500.000 civila je pobjeglo od sukoba u Mosulu i još 40.000 je otišlo iz Tikrita i Samare, navodi IOM.
Premijer: Iračke snage počele čistiti gradove od terorista
Irački premijer Nuri al-Maliki je rekao u petak da su snage sigurnosti počele čistiti neke gradove od terorista koji su ih zadnjih dana zauzeli.
"Iračke snage su počele čišćenja naših gradova od terorista", naveo je Maliki u priopćenju aludirajući na džihadiste koji su zauzeli Mosul, drugi grad po veličini u zemlji, iz ruku snaga sigurnosti koje ih nisu uspjele zaustaviti.
Maliki je u petak otišao u Samaru, koju su opkolili džihadisti, na sigurnosni sastanak dok traje ofenziva pobunjenika.
U nekoliko dana džihadisti Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) su u nekoliko dana zauzeli Mosul i njegovu pokrajinu Niniva iskoristivši rasulo snaga sigurnosti.
Vojska je u srijedu uspjela spriječiti zauzimanje Samare i odbila džihadiste koji su okružili grad kako bi zauzeli druge sektore pokrajine Salahedine.
Samara, uglavnom sunitski grad, je osjetljiva točka jer se tamo nalaze velika šijitska svetišta zemlje i mauzolej Ali al-Hadi i Hassan al-Askari.
U veljači 2006. gradnja minareta na ta dva mauzoleja je pokrenula krvavi sukob sunita i šijita u kojem je poginulo više desetak tisuća ljudi u dvije godine, dok su se u zemlji nakon invazije 2003. nalazile američke postrojbe.
Počeo treći irački rat - Foreign Policy
Slike iz sjevernog iračkog grada Mosula, kojeg su zauzeli sunitski pobunjenici i pripadnici Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) bliske su ljubiteljima filmova o zombijima - spaljena vojna vozila na sablasno pustim ulicama, znakovi borbi i paničnog bijega stotina tisuća civila koji su spašavali goli život, dok su jedina živa bića pljačkaši i psi lutalice, piše u petak američki časopis Foreign Policy.
"Ali ne radi se o filmu o zombijima. To je drugi po veličini irački grad, rastuća politička i gospodarska prijestolnica sunitske arapske zajednice u Iraku. U samo nekoliko dana, između 6. i 9. lipnja, grad sa skori dva milijuna stanovnika pregazili su borci ISIL-a koji su se odmetnuli od al Qaede i započeli svoj rat, opasno se približivši svom zadanom cilju - uspostavi kalifata koji se proteže od mediteranske obala Libanona do iranskih planina Zagros", piše Michael Knights i upozorava da se te zlokobne scene ponavljaju u desetak ostalih sjevernih gradova koji su pali u ruke sunitskih militanata.
Kako je ISIL postigao svoj vojni uspjeh, pita se autor i dodaje da je, kako se čini, ISIL operacije u Mosulu i drugim gradovima pripremao iz svoje sigurne baze u sirijskoj provinciji Raqqa.
"Čini se da je ovo uvod u ovogodišnju ofenzivu tijekom Ramazana - uvrnutu godišnju tradiciju u Iraku od 2003.", piše Knights. ISIL je iračka militantna skupina koja svoje samoubilačke operativce regrutira iz redova međunarodnih dobrovoljaca i pristaša iz Iraka i Sirije, a financira se organiziranim kriminalom na lokalnoj razini. Većina vodstva su Iračani, uključujući i emira Abu Bakr al-Baghddadija, ime koje, kako tvrde analitičari, "treba zapamtiti".
Iračka vlada nema izbora već pokušati osloboditi Mosul koji uz simboličku ima i zemljopisnu važnost, no vojne su jedinice u rasulu. Pregrupiranje snaga odvija se u bazi Taji, u predgrađu Bagdada i na oko 320 kilometara južno od Mosula, pa protuofenzivu ne treba brzo očekivati. Specijalne snage i zračne jedinice su premorene jer se velikom brzinom premještaju od jednog do drugog kriznog žarišta. Jedine vojne snage u Iraku koje trenutno nisu angažirane "od mila do nedraga" su kurdski borci - peshmerga - koje kontrolira Kurdska regionalna vlada, no odnosi između Kurda i Bagdada su napeti, podsjeća novinar.
Kako bi svrgnuli sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Sjedinjene države su bile primorane osloniti se i na islamističke skupine u Siriji. ISIL je, naime, stavljen na popis terorističkih organizacija tek u veljači 2014., no ako su se ekstremni islamisti u Siriji pokazali strateški korisni, u Iraku je to vrlo jednostavno: ISIL dobiva rat i mora ga se zaustaviti, smatra novinar.
"Washington mora djelovati ako SAD želi spriječiti da ISIL postane jedina kompaktna vojna i politička snaga u sunitskim područjima Iraka", zaključuje Knights. U protivnom, Bliskom istoku prijeti daljnja destabilizacija, smatra Knights i podsjeća da je Irak multietnička, sektaška zemlja s 35 milijuna stanovnika te sve značajnija izvoznica nafte koja je okružena važnim zemljama u regiji.
SAD nema taj luksuz da zanemari razvoj događaja u Iraku. ISIL se od razdoblja američke okupacije samo širio i ima plan. Washington bi ga također trebao imati, zaključuje Knights.