Foto: Blic.rs
SRBIJA je u posljednji tjedan kampanje za prijevremene parlamentarne izbore u nedjelju ušla bez iznenađenja i preokreta na političkoj sceni, uz sve manje sumnji da će pobijediti naprednjaci (SNS) Aleksandra Vučića i procjene političkih analitičara da do kraja izborne utrke preostaje samo borba za drugo mjesto, a nekim strankama i za osvajanje dovoljno glasova za prelazak izbornog praga od 5 posto.
Sudeći po svim dosadašnjim ispitivanjima javnog mišljenja Vučić, kojeg se i bez izbora smatra trenutno najmoćnijim čovjekom u državi, može biti siguran da će koalicija okupljena oko naprednjaka osvojiti više od 40 posto glasova.
Još je neizvjesno hoće li mu ta pobjeda biti dovoljna i za osvajanje apsolutne vlasti, što ovisi o broju takozvanih rasutih glasova strankama koje ostanu ispod izbornog praga. To naprednjacima po nekim procjenama može pridodati čak do 40 mandata koje ne osvoje izravnim glasovima.
Vučić je, premda na poziciji vicepremijera, iz izborne kampanje vidno potisnuo premijera Ivicu Dačića i preuzeo ključne događaje na kojima se pojavljuje kao državni dužnosnik, poput promidžbe novog autobusa rađenog u kooperaciji njemačkog Mercedesa i zemunskog Ikarbusa te brojnih posjeta tvornicama koje otvaraju nova radna mjesta.
Zaoštrio retoriku
Osim toga, Vučić je zaoštrio retoriku prema oporbi i izravno optužio vođu demokrata Dragana Đilasa za ekstremizam tvrdeći kako priziva ukrajinski i bosanski scenarij u Srbiji.
Istodobno, u medijima je vidljivo favoriziranje Vučića i SNS pa tako ni odgovor iz DS-a da ničim ne prizivaju nasilje i ocjena da su Vučićevi naprednjaci odgovorni za stvaranje ozračja nasilja prema političkim protivnicima nije dobio ni približno isti tretman kao Vučićeva izjava o navodnom ekstremizmu.
U takvom ozračju politički analitičari skoro da nemaju dilemu o pobjedi naprednjaka, a skloni su ocjeni da bi Srbija poslije 10 godina mogla dobiti premijera iz stranke koja osvoji najviše mandata. Od 2003. godine, kad je ubijen premijer Zoran Đinđić, vođa tada pobjedničke Demokratske oporbe Srbije (DOS), srbijansku vladu nisu vodili najjači po izbornim rezultatima. Osvoji li Srpska napredna stranka najviše zastupničkih mandata u parlamentu, a Vučić dobije mandat za sastavljanje vlade, bit će to prvi put u posljednjem desetljeću da najjača stranka u parlamentu ima i premijera.
Politički analitičar i predsjednik Transparentnosti Srbija (Transparency Serbia) prof. dr. Vladimir Goati kaže kako je dobro kad premijer dolazi iz najjače parlamentarne partije jer "tada može govoriti punim glasom i ima široku potporu u vladi iza sebe".
"I faktički i formalno, moć je u rukama jednog čovjeka. On preuzima odgovornost bilo za dobre, bilo za loše poteze", komentira u srbijanskim medijima Goati ukazujući na činjenicu da u Europi premijer rijetko gdje dolazi iz stranke koja nema većinu u parlamentu.
Vučiću i naprednjacima potpora se posljednjih desetak dana kreće oko 45 posto, pokazuje ispitivanje B92 i agencije Ninamedia objavljeno 7. ožujka, a među političkim analitičarima skoro da nema dvojbi - izborna utrka svodi se na borbu za drugo mjesto.
Dačićevom SPS-u tek 13,9 posto glasova
Najbliži po osvojenim glasovima, kažu statističke analize, Vučiću bi mogao biti sadašnji koalicijski partner u vladi, premijer i vođa socijalista (SPS) Ivica Dačić, ali s čak trostruko manje glasova (oko 13,9 posto).
Blagi porast potpore bilježi Demokratska stranka (DS) Dragana Đilasa - s 9,9 na 10,4 posto te koalicija okupljena oko bivšeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića - od 6,1 na sedam posto glasova.
Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV) Petra Kuntića na izbornoj je listi Demokratske stranke i Dragana Đilasa, a po ranijoj Kuntićevoj ocjeni za Hinu, ulazak predstavnika hrvatske zajednice u parlament ne bi trebao biti upitan.
Rezultati dosadašnjih ispitivanja zasad iznad izbornog praga drže i Demokratsku stranku Srbije (DSS) Vojislava Koštunice, dok su ostale stranke i koalicije ili na ivici izborne crte ili koji postotak ispod granice koja osigurava zastupničke mandate u parlamentu.
Kako se bliže izbori, sve su ofenzivniji i agresivniji nastupi koalicija i stranaka koje nastoje svoje poruke biračima učiniti što glasnijim i uvjerljivijim. Međutim, ispitivanja pokazuju da dosadašnja kampanja nije presudno utjecala na odluku dvije trećine glasača za koga će glasovati, dok je tek svaki deseti promijenio mišljenje slušajući predizborne poruke.
Istodobno, eho glasačkog tijela na predizborne ponude i obećanja, ako je suditi po istraživanjima javnog mišljenja, jest poruka da građanima Srbije nije do visoke politike i velikih riječi već do opipljivih i mjerljivih djela, zapošljavanja i boljeg životnog standarda. Više od 80 posto sudionika istraživanja Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESiD) odgovorilo je da prioriteti buduće vlade moraju biti, prije svega, smanjenje nezaposlenosti (82 %) i povećanje životnog standarda (82 %), potom prava radnika (72 %) i poboljšanje zdravstva (67 %) te prava umirovljenika (62 %).
Na ljestvici od jedan do 100 ispitanici su istaknuli da ni međunarodni položaj Srbije (51 %), niti eurointegracije (46 %) ili odnosi s Rusijom (42 %) ne bi trebali biti u vrhu ljestvice najvažnijih poslova buduće vlade, ali drže da su sve te tri obveze instrumenti kojima se mogu postići ciljevi, a među njima i bolji životni standard ili nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalna sigurnost za umirovljenike.
Izborna kampanja protječe relativno mirno
Nasuprot željama, očekivanja birača pokazuju upravo suprotno - sudionici ankete vjeruju da će vlada najviše učiniti baš na poboljšanju međunarodnog položaja Srbije i u procesu eurointegracija pa tek onda na planu zaštite prava radnika i umirovljenika.
Izborna kampanja protječe relativno mirno i dosad bez ozbiljnijih incidenata, o čemu svjedoči i ocjena oko 40 posto birača da je predizborna utrka korektnija od prethodnih.
Jedna od karakteristika ove kampanje svakako je i neusporedivo veća angažiranost članova stranaka i stranačkih pristaša na društvenim mrežama i u komentarima članaka o sudionicima izbora na internet portalima i u elektroničkim medijima.
Procjene teoretičara komunikologije su da ni izborna šutnja, koja službeno počinje 13. ožujka u ponoć i traje do zatvaranja birališta 16. ožujka u 20 sati, upravo zbog interneta kao općeprihvaćenog medija na ovim izborima neće imati uobičajenu ulogu primirivanja političkih suparnika. Aktualni izborni zakon propisuje da se pravila o izbornoj šutnji odnose i na program koji elektronički mediji emitiraju posredstvom interneta, ali su društvene mreže poput Twittera ili Facebooka izvan tih pravila i ne može ih se kontrolirati niti sankcionirati. Upravo ta činjenica dat će priliku i prostora "stranačkim vojskama" da odrade svoj političko-promidžbeni dio kampanje.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji bit će održani 16. ožujka od 7 do 20 sati na više od 8.260 biračkih mjesta, a pravo glasa ima oko 6.767.000 građana.
Republičko izborno povjerenstvo službeno je proglasilo da će se za 250 zastupničkih mjesta boriti 19 lista s ukupno 3.020 kandidata od kojih su 1.087 ili 36 posto žene.