Izmjene odredbi o sramoćenju na dnevnom redu sjednice Vlade

Foto: Hina

NA DNEVNOM redu sjednice Vlade izmjene su Kaznenog zakona. Najznačajnije se predlažu kod kaznenih djela protiv časti i ugleda.

Nakon donošenja Kaznenog zakona 2011. na kritike je posebno naišlo kazneno djelo sramoćenja. Isticalo se da se uvođenjem tog djela ograničila sloboda informiranja te da je to bio korak unazad u odnosu na postojeće zakonodavno rješenje. Iako se odredba o sramoćenju neće ukinuti, predlažu se izmjene koje imaju za cilj sprječavanje pogrešnih interpretacija zakonskog teksta i posljedično donošenje presuda na temelju takve interpretacije.

Tako se kazneno djelo sramoćenja sada sužava, naziv je promijenjen u teško sramoćenje, a sve s ciljem da će samo najteža kršenja zaštićenih vrijednosti dovesti do kaznene odgovornosti. U resornom Ministarstvu smatraju da će nova odredba u velikoj mjeri olakšati obranu novinarima i spriječiti neopravdane osude.

Uz sramoćenje, izmjene Kaznenog zakona odnose se i na nasilje u obitelji. Tako će se ovim izmjenama psihičko nasilje u obitelji tretirati kao zasebno kazneno djelo.

Također, odredba o nezastarijevanju proširena je na kazneno djelo teškog ubojstva te kaznena djela terorizma i ubojstva osobe pod međunarodnom zaštitom kao posebne oblike teškog ubojstva.

Predmet izmjena Kaznenog zakona dodatna su usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije.

HND: Zahtijevamo brisanje sramoćenja iz Kaznenog zakona

"Zahtijevamo brisanje sramoćenja iz Kaznenog zakona Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva da Ministarstvo pravosuđa i Vlada potpuno brišu (novouvedeno) kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona.


Novinarska struka ne može prihvatiti nedovoljna predložena "poboljšanja" članaka 147. i 148. Kaznenog zakona prema kojima "ne bi bilo kaznenog djela teškog sramoćenja ako počinitelj dokaže istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost". Počinitelj dakle mora dokazati istinitost umjesto da tužitelj osporava istinitost tvrdnje, a osim toga ni dokazivanje istinitosti ne oslobađa optuženog optužbe ako se "činjenične tvrdnje odnose na osobne ili obiteljske prilike". Podsjećamo da kad se radi o javnoj osobi, onda objava informacija uglavnom preteže nad zaštitom njegove privatnosti - ako novinar informira u javnom interesu.

Istina, uvodi se isključenje protupravnosti za uvredu i teško sramoćenje pa nema kaznenog djela ako je počinjeno u novinarskom poslu, u umjetničkim i znanstvenim djelima ili drugoj javnoj djelatnosti, ako je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga. No, je li javni interes ili nije, to po slobodnoj procjeni ocjenjuje sudac, a dosadašnja praksa ne daje razlog za optimizam.

Prijedlog HND-a je posvemašnja dekriminalizacija kaznenih djela protiv časti i ugleda, dakle - i sramoćenja i uvrede i klevete. Dekriminalizaciju je provela ne samo Velika Britanija nego i BiH, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Minimalno rješenje koje bi prihvatila novinarska struka bilo bi to da u KZ-u kao kazneno djelo protiv časti i ugleda ostane jedino kleveta, uz isključenje protupravnosti u novinarskom i umjetničkom poslu, ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da počinitelj nije postupao s pretežitim ciljem da škodi časti i ugledu.

Inače, izmjene KZ-a koje vlasti predlažu nastavit će štititi moćnike a nauštrb medijskih, novinarskih sloboda i nauštrb kvalitete novinarskog posla koji su bitni za demokraciju svake zemlje.

Za HND: Zdenko Duka, predsjednik"

 

Pročitajte više