Jesu li se mogle spriječiti poplave? Saznajte koliko Hrvatska ulaže u nasipe, a koliko troši na štete!

Foto: Gorica.hr

IZ GODINE u godinu stanovnici pojedinih dijelova Hrvatske bore se s poplavama. Vode im je već "preko glave", mnogi kažu kako je situacija svake godine sve gora, a krivnju za to svaljuju na Hrvatske vode koje optužuju kako redovito ubiru vodnu naknadu, a pritom ne održavaju nasipe i kanale kojima bi voda trebala otjecati. U Hrvatskim vodama kažu kako je sustav obrane od poplava izgrađen i funkcionalan u opsegu od oko 70 posto i kako do poplava, u pravilu, dolazi na područjima koja je jako teško braniti.

Stanovnici velikogoričkog područja navode kako su pojedini kanali zarasli do te mjere da su u njima proteklih desetljeća "izrasle i čitave šume" pa ne čudi što voda u slučaju ovako obilnih kiša i povišenih vodostaja rijeka, umjesto za to predviđenim kanalima, teče njihovim poljima i poplavljuje im dvorišta i domove.

Provjerili smo koliko Hrvatska godišnje bilježi šteta od poplava, ali i koliko se ulaže u prevenciju poplava - dogradnju i pojačanje nasipa na područjima na kojima su poplave učestale, kao i čišćenje kanala kroz koje bi voda trebala otjecati.

Hrvatske vode: Dio područja ne možemo održavati jer je ornitološki rezervat!

Evo što iz Hrvatskih voda kažu na pritužbe građana kako se nasipe i kanale kojima bi voda trebala otjecati ne održava redovito:

"Naglašavamo da je unazad 10 godina na području Velike Gorice uređeno 168 km, a na području općini Orle 104 km kanala i vodotoka koje od tada Hrvatske vode redovito održavaju.

Velikogoričkim područjem protječu rijeke Sava i Odra, te vodotoci Kosnica, Ribnica, Lomnica, Buna, Bapča, Obdina i drugi, te oteretni kanal Odra. Pojedine dionice pojedinih potoka i rijeke Odre su obrasle raslinjem iz razloga što je to područje pod posebnom zaštitom državnog Zavoda za zaštitu prirode, odnosno, to je područje ornitološki rezervat. Istočno od ceste kroz Čičku Poljanu i južno od drvenog mosta na rijeci Odri u Čičkoj Poljani i do nasipa na rijeci Odri je međunarodno važno područje za ptice.

Također, veliki broj "kanala" su privatno vlasništvo i imaju funkciju odvodnje vode sa poljoprivrednih površina te bi ih trebali održavati njihovi vlasnici. Što se tiče cestovnih jaraka (kanali oborinske odvodnje), njih održava onaj tko upravlja prometnicom,odnosno JLS-i (jedinice lokalne samouprave).

Čim se povuku poplavne vode pristupit će se uređenju rijeke Odre uzvodno od oteretnog kanala Odre i potoka Ribnica, naravno i uz održavanje onoga što je već do sada redovito održavano.

Građani se glede pitanje održavanja vodotoka i vodnih građevina mogu obratiti Hrvatskim vodama, VGI za mali sliv "Zagrebačko prisavlje" (za gore spomenuto područje), odnosno nadležnim vodnogospodarskim ispostavama (za druga područja). U izradi programa održavanja vodotoka Hrvatske vode surađuju sa lokalnom samoupravom i njihove opravdane zahtjeve uvrštava se u program radova održavanja", rekli su za Index u Hrvatskim vodama.

Prošle godine u održavanje i građenje sustava obrane od poplava Hrvatske vode uložile 760 milijuna kuna

Pitali smo ih i koliko se godišnje ulaže u preventivno djelovanje - dogradnju i pojačanje nasipa na područjima na kojima su poplave učestale, kao i čišćenje kanala kroz koje bi voda trebala otjecati.

"U održavanje i građenje sustava obrane od poplava Hrvatske vode su 2013. godine uložile 760 milijuna kuna. Dakle, zahvaljujući ulaganjima u održavanje hidrotehničkih objekata (4.000 km nasipa, 32.100 km svih prirodnih i umjetnih vodotoka, 56 crpnih stanica te 250 automatskih vodomjernih postaja), isti ti hidrotehnički objekti izdržali su poplave koje su Hrvatsku zadesile ovih dana. Područja koja su poplavljena su područja na kojim nisu izgrađeni hidrotehnički objekti, a posljedica poplava su ekstremne oborinske vode, klimatske promijene na koje se na žalost ne može utjecati. To svjedoče primjeri i drugih zemalja sa znatno većim proračunima za obranu od poplava", kažu u Hrvatskim vodama.

S obzirom da se zadnjih nekoliko godina velike poplave ponavljaju na istim područjima i iznova "plivaju" ista naselja, je li se moglo učiniti nešto kako bi se spriječilo najnovije poplave?

"Poplave ovih dana su rezultat ekstremnih oborinskih prilika, kombinacija topljenja snijega i vrlo visokih kišnih oborina. Naime, na određenim područjima, u zadnjih nekoliko dana, palo je i višestruko više od prosjeka oborina za mjesec veljaču. Važno je za napomenuti da se obrana od poplava obavlja putem izgrađenih hidrotehničkih objekata (nasipi, retencije, akumulacije...) a ove poplave posljedica su ekstremnih oborina te naselja poplavljuju oborinske vode koje nastaju zbog razloga što sustavi oborinske i kanalizacijske odvodnje nisu projektirani za prihvate ovako visokih količina, a ti sustavi su u nadležnosti lokalnih komunalnih tvrtki, odnosno JLS-a. Privatni stambeni objekti, odnosno naselja koja se plave iz godine u godinu nalaze se u neposrednoj blizini poplavnih područja, odnosno na najnižim kotama prirodnih poplavnih retencija. Također, svaka poplava, iz godine u godinu nije ista", navode u Hrvatskim vodama.

Naknade ne pokrivaju goleme štete: U zadnjih 20 godina prijavljeno oko 30 milijardi kuna šteta od elementarnih nepogoda, isplaćeno oko 1,2 milijarde kuna odšteta

Vladu RH smo upitali koliko je u proteklim godinama ukupno sredstava isplaćeno iz državnog proračuna na ime odštete zbog štete prouzročene poplavama. Kažu, isplate se vrše zajednički za više elementarnih nepogoda na istom području pa je nemoguće izdvojiti samo poplave, no dostavili su nam podatke o ukupnim prijavljenim i isplaćenim odštetama za elementarne nepogode u razdoblju od 1995. do 2012. godine. Iz podataka je vidljivo kako odštete pokrivaju samo mali dio nastalih šteta - u zadnjih 20 godina prijavljeno oko 30 milijardi kuna šteta od elementarnih nepogoda, a isplaćeno oko 1,2 milijarde kuna odšteta.

"U nadležnosti Uprave za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede, odnosno Hrvatskih voda jest prikupljanje podataka o troškovima obrane od poplava koji su na području RH za 2013. iznosili 37.494.259,59 kn (s PDV-om), dok prema preliminarnoj procjeni štete na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama u 2013. godini iznose 31.700.000,00 kn (s PDV-om)", stoji u odgovoru Vlade.

Podatke o ranije isplaćenim iznosima za odštete dostavilo je Ministarstva financija: "Iz Državnog proračuna godišnje se daje ukupna pomoć oštećenicima za razne štete nastale od elementarnih nepogoda. Rjeđe se daje pomoć samo za jednu vrstu šteta s obzirom da su oštećenja kombinirana. To je i sada slučaj u Karlovačkoj županiji, naime početkom veljače ovo područje zadesila je elementarna nepogoda izazvana ledenom kišom, a potom i krajem veljače događaju se poplave na ovim područjima. Navedene štete čine ukupne štete, te su u svojoj naravi međusobno povezane te ih je teže odvajati.

Pomoć iz Državnog proračuna daje se oštećenicima prema mogućnostima i visini raspoloživih sredstava. U razdoblju od 2008. do 2013. godine pomoć se davala za ukupne štete iz redovnih sredstava za (poplavu, sušu, tuču, oluju i sl.) od 5 posto do 23 posto od prijavljene i potvrđene štete. Također, pored redovnih sredstava pomoć se davala i iz proračunske pričuve.

Primjerice, 2010. godine poplavom je zahvaćeno područje 15 županija, ali su u istim županijama  nastale i druge  elementarne nepogode kao što su oluja i bura, tuča, visok snijeg, odron  i sl. Pomoć je dana u iznosu od 320 milijuna kuna, odnosno 23 posto od prijavljene i potvrđene štete".

Još se ne zna kolike su ovogodišnje štete

Kolike su ovogodišnje štete od poplava, zasad nije poznato. Kad se voda konačno povuče s poplavljenih područja, na teren izlaze povjerenstva koja će izvršiti procjenu.

"Zakonom o elementarnim nepogodama (Narodne novine, broj 73/97) propisan je način proglašavanja elementarnih nepogoda kao i postupak za njihovo proglašavanje te procjena šteta i prikupljanje podataka. Slijedom tih odredbi čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave  dužni su proglasiti stanje elementarne nepogode za područje svoje nadležnosti dok se za procjenu nastalih šteta imenuje Državno povjerenstvo koje izvršava zadaće na procjeni šteta sukladno Metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (Narodne novine, 96/98). S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da još uvijek nisu otklonjene opasnosti od poplava, povjerenstva još nisu mogla izvršiti procjenu nastalih šteta tako da trenutno ne raspolažemo traženim podacima", kažu u Vladi na upit ima li se, s obzirom na razmjere poplava, već neke prve procjene ovogodišnjih nastalih šteta.

Lani iz Europskog fonda 1,17 milijuna eura pomoći za štete od poplava

Prošle je godine Europska komisija Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti dodijelila 1,17 milijuna eura pomoći za pokrivanje dijela troškova sanacije šteta od poplava. Pitali smo Vladu planira li Hrvatska i ove godine za sanaciju šteta zatražiti pomoć EU.
 
"Kad podaci o svim štetama budu prikupljeni, razmotrit će se sve mogućnosti za saniranje šteta, pa i mogućnost traženja pomoći iz Europskog fonda solidarnosti", kažu u Vladi.

Mogu li se poplave spriječiti dogradnjom i pojačanjem nasipa na područjima na kojima su poplave učestale?

Pitali smo Vladu i subvencionira li se iz proračuna projekte izgradnje nasipa na područjima ugroženima poplavama, odnosno razmišlja li se o preventivnom djelovanju - dogradnji i pojačanju nasipa na područjima na kojima su poplave učestale, kako iz godine u godinu ne bi nastajala šteta na istom području.

"Sredstvima Državnog proračuna ne sufinanciraju se projekti izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (uključuju i nasipe na poplavljenim područjima). Gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina kao i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju vlasništvu RH provodi se prema Planu upravljanja vodama sukladno čl. 26. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14), a financiraju  se iz namjenskih prihoda Hrvatskih voda (naknade za uređenje voda i vodnog doprinosa).

Iz Hrvatskih voda smo primili odgovor na drugi dio Vašeg pitanja: `Sustav obrane od poplava je izgrađen i funkcionalan u opsegu od cca. 70 posto. Uz održavanje postojećeg sustava kojim su eliminirane štete katastrofalnih razmjera, sustav se dograđuje prema prioritetima, uz dinamiku koja je  u svezi s raspoloživim sredstvima koja za te namjene prosječno godišnje iznose oko 140 milijuna kuna. Bitna je činjenica da je 15 posto državnoga kopnenog teritorija ugroženo od poplava i branjeno nasipima, čija ukupna dužina iznosi oko 4.000 km. Poplave koje su se zadnjih godina dogodile u Hrvatskoj, uvjetovane izrazito velikim dotocima Save, Kupe, Drave i Dunava, nisu bile katastrofalnih razmjera kao u slučaju nekih drugih europskih zemalja, već su bile i jesu lokalnih razmjera. Poplave lokalnih razmjera kojima su ugroženi stambeni objekti događaju se u naseljima, odnosno na objektima koji su smješteni u depresijama tako da ih je vrlo teško braniti. U načelu, Hrvatske vode prije dolaska vodnoga vala preventivno interveniraju  zaštitom onih objekata koje je realno moguće braniti, što je učinjeno i u slučaju vodnoga vala koji je još u tijeku`", stoji u zajedničkom odgovoru Vlade i Hrvatskih voda.