Foto: Tomislav Kristo / Cropix
Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić rekao je da nam je potreban Zakon o zaštiti i spašavanju, koji može biti ključan u situacijama poput nedavne, kad je Zagreb bio zameten snijegom.
"Ono što nas plaši u ovom Uredu je to da se stvarno nešto ozbiljno dogodi poput potresa i kad bi se trebali izvlačiti ljudi. Upravo zbog toga želimo da što prije bude donesen Zakon o zaštiti i spašavanju. Imamo više od 500 pripadnika specijalističkih postrojbi, ustrojena zapovjedništva Civilne zaštite po četvrtima, imamo nekoliko tisuća ljudi koje možemo dignuti, ali htjeli bismo da to bude u skladu sa Zakonom", kaže Kalinić.
Unatoč tome što još uvijek nije stvoren zakonski okvir, Kalinić je zadovoljan radom Ureda.
"Ured je nešto pokrenuo, neke stvari smo složili, sa zadnjim snijegom smo pokazali da unatoč tome što Zakon ne postoji, da smo u stanju mobilizirati određenu količinu ljudi. I bili smo iznenađeni brzinom kojom smo to napravili, jer u dva do četiri sata izašlo je preko 1500 ljudi", napomenuo je Kalinić.
Na probleme s klizištima u Zagrebu, kojih najviše ima u naselju Kustošija, upozorila je profesorica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Snježana Mihalić Arbanas.
"Ono što se događalo u posljednjih mjesec dana većinom su manji pokreti od nekoliko kubika površinskog tla ili vegetacije i oni nisu opasni već je samo nužno očistiti prometnice i omogućiti funkcioniranje", kaže Mihalić Arbanas.
Ipak dva klizišta u Kustošiji u Divoselskoj ulici i ulici Lea Millera će se morati sanirati, za što je potrebno napraviti projekt sanacije, ishoditi građevinsku dokumentaciju i istraživanja, rekla je Mihalić Arbanas.
"Sanacija bi trebala biti trajno rješenje ako je dobro provedena. Dakle, sanacija mora omogućiti funkcioniranje tog dijela i trajnu stabilnost na dijelu na kojem se provodi", zaključila je Mihalić Arbanas.