Foto: Hina
NA PRAVOSUDNOM semaforu Europske komisije, u kojem se drugu godinu zaredom ocjenjuje učinkovitost, neovisnost i kvaliteta pravosuđa zemalja članica, Hrvatska se nije proslavila. Iako u europskoj sredini po izdvajanju za sudstvo i plaćama, prema izvješću, u rezultatima i dalje zaostaje, čulo se na tradicionalnom dijalogu s EU u Zagrebu.
"Trebat će nam dosta vremena da izađemo iz nje. Svakako je neprihvatljivo da su prosjeci Vijeća Europe skoro dvostruko kraći nego u Hrvatskoj. To je nešto što mi kao društvo ne smijemo prihvatiti. Jednostavno, na tome svi gubimo. Svaki građanin kojem predugo traje predmet, svako poduzeće kojem predugo traje predmet, gubi."
Po kvaliteti i neovisnosti, Hrvatska je prema izvješću u europskoj sredini, no ne i po rezultatima, dodaje Miljenić i zamjera sudstvu što se niz zakonskih rješenja u praksi ne provodi, a država u međuvremenu plaća milijunske odštete zbog dugotrajnih suđenja. No predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin s kritikama se ne slaže. Kaže, predmeti se rješavaju, no problem je talog odnosno dva i pol milijuna predmeta zaostalih od '90-ih.
"Svi ovi podaci se moraju aktivno čitati, dakle pogledati sve elemente. U broju primljenih i riješenih predmeta među prvima u Europi. Mi rješavamo preko 100 % predmeta koje brojčano primimo. Prema tome, mi tu ne možemo reći da smo loši, ali po dužini trajanja nekih postupaka koji onda multipliciraju prosjeke trajanja nismo dobri", kaže Hrvatin.
Rješenje svog slučaja već 16 godina čeka zagrebačka umirovljenica Nada Blažević.
"Svi su upoznati s mojim predmetom, svi kažu 'vi ste u pravu', deložirana, vraćena, sada tražim odštetu, devet godina podstanar s djecom, kao zadnji kriminalac na ulicu izbačena. Sudac kaže nakon mog odvjetnika 'u Strasbourgu svi dobivaju'. Zar moramo ići u Strasbourg da oni znaju kako mi ovdje radimo", pita se Blažević.
Dok Hrvatin poručuje da suci daju sve od sebe kako bi trgovački i civilni predmeti rješavani brzinom i kvalitetom onih kaznenih, Miljenić očekuje više odgovornosti sudbene vlasti koja ima mogućnost nadzora i utjecati na duljinu postupaka. A sve kako bi oni koji je plaćaju, a to su građani, vidjeli rezultate.
Miljenić o predstečajnim nagodbama: Do ljeta izmjene zakona
Na dijalogu s EU na temu stanja pravosuđa u Hrvatskoj, prema EU semaforu za 2014., ministar pravosuđa Osrat Miljenić odbacio je kritike suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića.
Kolakušić je upozorio da su u postupku predstečajne nagodbe suci svedeni na razinu javnih bilježnika, jer potpisuju ''nešto što ne smiju provjeravati''. Ministru je poručio da se brzina rješavanja predmeta regulira isključivo propisima, dok suci u međuvremenu, ističe, daju sve od sebe. Naveo je podatak da je od 2006. do 2012. riješeno 12 i pol milijuna predmeta, ili po sucu godišnje 930 predmeta. U Hrvatskoj je suđenje besplatno, zaključio je Kolakušić istaknuvši niske sudske pristojbe.
Miljenić je prozivke odbacio, ponovivši da je razlog duljine postupaka što se pojednostavljene odredbe ne primjenjuju. Najavio je i skore izmjene regulative za predstečajne nagodbe.
''Ministarstvo radi na izmjeni zakona. Predstečajne nagodbe će postati dio stečajnog postupka, počet će i završiti pred sudom. I tu će se, ajde, vratiti natrag, uvjetno rečeno, da će to bit jedan integrirani postupak. Očekujem do ljeta da ćemo to promijeniti. Međutim, u biti, to je bila jedna mjera koju je trebalo poduzeti u tom trenutku. Ali uvjet koji sam stavio pred radnu skupinu, je sljedeći. Ako to ikad napravimo, ne smijemo si dopustiti da zbog toga usporimo postupke'', istaknuo je Miljenić.