Foto: Guliver image/Getty images
DVIJE osobe poginule su danas u pucnjavi na Krimu. Ukrajinska vojska javlja kako je u pucnjavi stradao jedan njihov časnik, a agencija Kryminform javlja da je među žrtvama i jedan pripadnik samoobrambenih snaga Krima.
Jedan svjedok ispričao je za BBC kako su dva vozila upala u bazu u Simferopolju te su otvorila vatru iz automatskog oružja. Ukrajinska vlada objavila je kako je mlađi časnik koji se nalazio u parku poginuo dok je drugi ranjen. Jedan je vojnik prošao s ozljedama nakon što su ga prebili željeznom šipkom.
Vlada je objavila i kako su naoružane osobe koje su nosile ruske uniforme zarobile zapovjednika i koristile ga kao živi štit.
Ukrajinska Pravda objavila je ranije kako su svi ukrajinski vojnici u bazi uhićeni.
"Oduzete su im osobne iskaznice i novac. Izveli su ih van, poredali u liniju i uzeli oružje", izjavio je glasnogovornik vojske Vladislav Sleznjov.
Krimska novinska agencija Kryminform objavila je kako je jedan pripadnik proruskih obrambenih snaga poginuo te da je jedan ranjen. Javljaju kako je policija nakon očevida utvrdila da je s jedne lokacije pucano i na ukrajinskog vojnika i na proruskog pripadnika obrambenih snaga.
RT također javlja kako su stradale dvije osobe. Tvrde kako su za napad odgovorni snajperisti koji su na vojnike pucali iz nenaseljene zgrade u blizini vojne baze. Javljaju kako je jedan snajperist uhićen, a drugi je još u bijegu.
Jacenjuk: To je ratni zločin
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u utorak je izjavio da je sukob na Krimu, koji je sada pod ruskom kontrolom ušao u vojnu fazu te je optužio Rusiju za "ratni zločin" zbog pucanja na ukrajinske vojnike.
"Sukob iz političkog prelazi u vojni zbog ruskih vojnika", rekao je na sastanku u ukrajinskom ministarstvu obrane. "Danas su ruski vojnici počeli pucati na ukrajinske vojnike, a to je ratni zločin bez zastare."
Jacenjuk je također kazao kako je ukrajinskom ministru obrane naredio da sazove sastanak s kolegama iz Britanije, Francuske i Rusije, potpisnicima Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. kojim se jamči da će ukrajinske granice biti kako bi se spriječilo "zaoštravanje sukoba".
Turčinov: Putin je odgovoran za prolivenu krv
"Ruski predsjednik Vladimir Putin je osobno odgovoran za prolivenu krv ukrajinskih vojnika", rekao je privremeni predsjednik Oleksandr Turčinov.
Američki državni tajnik John Kerry upozorio je u utorak da bi mogući upad Rusije na istok Ukrajine predstavljao skandalozan čin i povezao je sadašnju krizu s Moskvom s vremenom koje je prethodilo Drugom svjetskom ratu.
Kerry je u govoru studentima u State Departmentu rekao da ne može zamisliti tako skandalozan čin u današnjem svijetu i da on predstavlja veliki izazov međunarodnoj zajednici.
Putin potpisao sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije i izjavio , ali je rekao kako ne planira zauzeti bilo koju drugu regiju Ukrajine, javljaju agencije i mediji.
Sporazum su potpisali Putin, premijer Krima Sergej Aksjonov, predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov i čelnik gradske administracije Sevastopolja Aleksej Čalij, a ruski parlament bi ga trebao ratificirati tijekom dana.
U svom govoru pred zastupnicima oba doma ruskog parlamenta povodom primanja Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije, Putin je ustvrdio da je krimski referendum bio legitiman.
"To pitanje (Krima) ima veliku važnost povijesnu važnost za sve nas", rekao je Putin. "U srcima i mislima ljudi, Krim je oduvijek bio i ostao neodvojivi dio Rusije", naglasio je.
On je nazvao taj crnomorski poluotok svetim mjestom za Rusiju i rekao je da će tri glavne nacionalnosti u toj regiji imati jednaka prava na jezik - Ukrajinci, etnički Rusi i Tatari.
Putin je kritizirao nove čelnike u Kijevu izjavivši da su oni otvorili put "neonacistima".
"Oni koji stoje iza posljednjih događaja, oni su... pripremali državni udar, još jedan. Oni su planirali preuzeti vlast i nisu stali ni pred čim. Koristili su se terorom, ubojstvima, pogromom", kazao je on nazvavši ih "nacionalistima, neonacistima, rusofobima i antisemitima".
"...Oni odlučuju o tome kako Ukrajina danas živi. Takozvane ukrajinske vlasti uvele su skandalozni zakon o reviziji politike jezika koji je izravno prekršio prava nacionalnih manjina", rekao je Putin.
Ruski predsjednik potpisao je odluku o priznanju Krima kao neovisne države u ponedjeljak, dan nakon što su se Krimljani na referendumu, kojega je Zapad proglasio nezakonitim, premoćno izjasnili za pripojenje Rusiji.
Ustvrdio je da Rusija ne želi daljnju podjelu Ukrajine i pokušao je uvjeriti Kijev i Zapad u to. Ukrajina je izrazila bojazan kako bi Rusija mogla krenuti i na istočne dijelove Ukrajine u kojima se govori ruski.
"Ne vjerujte onima koji vas pokušavaju uplašiti s Rusijom i koji viču da će druge regije slijediti primjer Krima. Mi ne želimo podjelu Ukrajine, nama to nije potrebno", rekao je.
Putin je rekao da Rusija ne bi nikada tražila sukob sa Zapadom, ali da će braniti svoje vlastite interese.
Putin je optužio Zapad za licemjerje. Zapadne zemlje podržale su neovisnost Kosova od Srbije, ali sada uskraćuju isto pravo Krimu, kazao je.
"Ne možete nazvati istu stvar danas crnom, a sutra bijelom", rekao je dodavši da su zapadni partneri "prešli granicu" glede Ukrajine te da su se ponijeli "neodgovorno".
Putin je jasno izrazio zabrinutost Rusije zbog mogućnosti da se NATO proširi na Ukrajinu kazavši da ne želi da ga u Sevastopolju, domu ruske crnomorske flote, dočekaju "NATO-ovi mornari".
Putinov govor bio je prekidan burnim pljeskom tridesetak puta.
Kijev traži od svijeta nepriznavanje Krima
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u utorak međunarodnu zajednicu da ne prizna "Republiku Krim", koju su u ponedjeljak proglasile separatističke vlasti, kao ni bilo kakav sporazum koja bi ova mogla sklopiti.
"S obzirom na činjenicu da je nezavisnost Krima proglasio nezakoniti organ po isteku protuustavnog referenduma, ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine upućuje svim članovima međunarodne zajednice svesrdni zahtjev da se suzdrže od priznavanja 'Republike Krim' na međunarodnom planu", piše u priopćenju na diplomatskoj internet stranici Kijeva.
Međunarodno pravo zabranjuje državama da priznaju "pseudodržave" ili "svaku situaciju, sporazum ili savez" posljedičan njihovom osnivanju, "ako ono proizlazi iz ilegalnog pribjegavanja sili", objavljuje ministarstvo aludirajući na ugovor o pripojenju Rusiji.
Ministarstvo optužuje Rusiju da je koristila "silu i prijetnju pribjegavanju sili" kao podršku proglašavanju nezavisnosti Krima.
"S obzirom na status Rusije kao nuklearne sile, taj postupak "poprima posebno opasan karakter za teritorijalni integritet Ukrajine, kao i za mir i međunarodnu sigurnost u cjelini", dodaje se u priopćenju.
Biden rusku aneksiju Krima nazvao otimačinom zemlje
Američki potpredsjednik Joe Biden nazvao je u utorak rusku aneksiju poluotoka Krima otimačinom zemlje i naglasio predanost Washingtona obrani sigurnosti NATO-ovih saveznika na ruskim granicama, javljaju agencije.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Varšavi nakon sastanka s poljskim premijerom Donaldom Tuskom, Biden je ponovio da su jamstva koja se odnose na kolektivnu sigurnost temelj NATO-a te da će SAD poduzeti dodatne korake u cilju jačanja Saveza u budućnosti. Također je poručio da SAD ostaje pri svojoj obvezi da do 2018. u Poljskoj dovrši sustav proturaketne obrane.
Rusija će se, istaknuo je Biden, suočiti s dodatnim mjerama Europske unije i SAD-a ukoliko nastavi provedbu planu da Krim učini dijelom svog teritorija.
Poljski premijer je kazao da međunarodna zajednica ne može prihvatiti rusku intervenciju na Krimu.
"Međunarodna zajednica, uključujući i Poljsku, ne može prihvatiti rusku aneksiju Krima". To mijenja granice Ukrajine i geopolitičku situaciju u ovom dijelu svijeta", kazao je Tusk.
Biden je, piše Reuters, stigao u posjet Varšavi kako bi Poljsku, članicu NATO-a uvjerio da je, s obzirom na razvoj situacije u Ukrajini, sigurna.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague je izrazio "žaljenje" što je Moskva potpisom na sporazum o pripajanju ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji "odabrala izolaciju".
Velika Britanija je zbog tog čina suspendirala bilateralnu vojnu suradnju s Rusijom, uključujući planiranu francusku, rusku i britansku pomorsku vježbu te posjet broda Kraljevske mornarice Sankt Peterburgu.
Obama i Merkel: Ukrajina podnijela neprihvatljive udarce
Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenili su u utorak u telefonskom razgovoru da je Ukrajina pripojenjem Krima Rusiji pretrpjela "neprihvatljive udarce" na svoju cjelovitost, priopćeno je iz ureda njemačke kancelarke.
"Jednostrano proglašenje neovisnosti Krima i pripojenje u utorak Ruskoj Federaciji neprihvatljivi su udarci teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine", naglasilo je dvoje čelnika, prenosi se u priopćenju.
Oni su također naglasili da je referendum, kojega nazivaju "takozvanim", organiziran u nedjelju na Krimu, u suprotnosti s ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravom.
Obama i Merkel drže da su u toj situaciji logične mjere koje su donijele Europska unija i Sjedinjene Države protiv određenih osoba.
Dvoje državnika ipak je obznanio da su spremni nastaviti politički dijalog i komunikaciju, prema istom izvoru.
Velike zapadne zemlje i Ukrajina su u utorak oštro osudili pripojenje Krima Rusiji i smatraju da je ono u suprotnosti s međunarodnim pravom i da dodatnim sankcijama može dovesti do veće izolacije Moskve.
Van Rompuy ipak ne putuje u Moskvu
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy otkazao je posjet u srijedu u Moskvu gdje se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i razgovarati o krizi u Ukrajini, doznaje se u utorak od europskog izvora u Bruxellesu.
Susret se trebao dogoditi uoči summita šefova država i vlada EU, koje će ponoviti oštru poruku nakon pripojenja Krima uz zadržavanje spremnosti za dijalog s Moskvom.
"EU ne priznaje i neće priznati pripojenje Krima i Sevastopolja Rusiji", rekli su u utorak Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Kijev optužio Ruse da potpiruju nemire na istoku
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u utorak ruske specijalne službe da potpiruju nemire na istoku Ukrajine kako bi opravdale "vojnu agresiju" pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva.
"Snage reda imaju dokaze za umiješanost ruskih specijalnih službi u organizaciji nemira na istoku Ukrajine. Saboteri su uhićeni", kazao je Jacenjuk na ruskom obraćajući se rusofonom stanovništvu na istoku i jugu Ukrajine.
"Nažalost Krim nije jedina regija u Ukrajini gdje vanjske snage pokušavaju destabilizirati situaciju, potpiriti umjetne sukobe, organizirati nemire i izazvati oružanu agresiju pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva", nastavio je on.
"Nitko ne osporava vaše pravo da govorite ruski", naglasio je Jacenjuk dok je ruski predsjednik Vladimir Putin početkom ožujka dobio zeleno svjetlo parlamenta za pribjegavanje sili u Ukrajini radi "zaštite rusofonog stanovništva".
"Moja supruga Teresia govori prvenstveno ruski. Kao ni milijunima drugih rusofonih stanovnika, ne treba joj zaštita Kremlja", zaključio je.
Dodik pozdravio rusku aneksiju Krima
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je u utorak referendum na Krimu kojim se ovaj dio Ukrajine opredijelio za priključenje Rusiji te rusku aneksiju poluotoka, rekavši da su se na isti način Bošnjaci odcijepili od Jugoslavije a Kosovo od Srbije.
Nakon susreta s ruskim veleposlanikom u BiH Aleksander Bocan Harcenkom, Dodik je ocijenio da je "narod Krima izašao na legitiman i demokratski referendum u skladu s međunarodnim pravom i poveljom UN-a o pravu naroda na samoopredjeljenje".
"Čestitam demokratski i fer provedenom referendumu naroda Krima i na njihovoj odluci o nezavisnosti koju su odabrali, kao i današnjem sporazumu koji je postignut između Ruske Federacije i Krima, koji podrazumijeva otpočinjanje procedure uključivanja Krima u okvir Ruske Federacije", rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banja Luci.
"Sankcije protiv Rusije su jadne"
Zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog pokušaja pripojenja ukrajinske regije Krima zasad su "jadne" i europski čelnici moraju biti oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, izjavio je u utorak britanski zastupnik Malcolm Rifkind.
SAD i Europska unija nametnuli su sankcije ruskim i ukrajinskim dužnosnicima kao odgovor na referendum na Krimu.
"Sve što je međunarodna zajednica dosad učinila je zabrana viza i zamrzavanje imovine 22 ili 23 pojedinca - to je jadan odgovor", rekao je Rifkind, koji je na čelu Obavještajnog i sigurnosnog odbora britanskog parlamenta, za BBC.
Rifkind je kazao da SAD i EU moraju biti oštriji prema Putinu i da po mogućnosti trebaju uvesti "snažne financijske sankcije". Istaknuo je da bi "to bio pravi odgovor".
"Međutim, zabrinjavajući su znakovi da je malo vjerojatno da će biti postignut europski konsenzus o tome, da bi mogli reći 'bit će potrebno ići dalje samo ako Rusija izvrši invaziju na istočnu Ukrajinu'. To bi bio sramotan i vrlo opasan odgovor", rekao je Rifkind.
Francuska bi mogla otkazati prodaju brodova Mistral Rusiji
Francuska bi mogla razmotriti otkazivanje prodaje francuskih vojnih brodova Mistral Rusiji ako Putin nastavi s onim što radi u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i naglasio da i druge europske zemlje trebaju poduzeti sankcije. "To je dio treće razine sankcija. Za sada smo na drugoj razini", precizirao je Fabius na TF1.
"Ako Putin nastavi, možemo razmotriti ukidanje te prodaje, ali ćemo tražiti i od drugih, posebice Britanaca, da postupe jednako s imovinom ruskih tajkuna u Londonu. Sankcije moraju zahvatiti sve", rekao je i naglasio da bi otkazivanje ugovora Mistral bilo negativno i za Francusku.
Francuska je 2011. potpisala s Moskvom ugovor o prodaji dva broda tipa Mistral za više od milijardu dolara.
Europska unija i Sjedinjene Države u ponedjeljak su donijele odluke o sankcijama za visoke ruske i proruske ukrajinske dužnosnike, kao odgovor Moskvi na odluku o pripojenju Krima.
U Bruxellesu su ministri vanjskih poslova Europske unije odredili sankcije, ukidanje viza i zamrzavanje imovine, za 21 ukrajinskog i ruskog dužnosnika, dok je Washington sankcionirao 11 osoba, ruskih i proruskih dužnosnika.
Pusić: Rusija ne pokazuje sluha za dijalog
Rusija ne želi krizu s Ukrajinom riješiti dijalogom, izjavila je u utorak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon ruske odluke o pripajanju Krima Rusiji i rekla da to traži dodatnu reakciju Europske unije.
"Ruska strana se ponašao onako kako ja u svom životu nisam vidjela, a kamoli mlađe generacije. Dakle, s malo ili nimalo sluha za dijalog i razgovor s drugom stranom", rekla je Pusić novinarima komentirajući pripajanje Krima Rusiji.
"Cijele političke karijere svih koji su danas u politici provedene su u poboljšanju odnosa s Rusijom i u stalnom napredovanju tih odnosa prema većoj kooperativnosti i većoj međuovisnosti. Ovo je potpuno nova situacija za sve nas", rekla je Pusić.
"Čini se da tu postoji odluka ili stav ruskog predsjednika (Vladimira Putina) da se operacija Krim privede kraju. Europsko vijeće se sastaje u četvrtak i vidjet ćemo kako će na to reagirati. Međutim, činjenica je da postoji podloga za dodatnu reakciju temeljem tih odluka", dodala je Pusić.
EU je najavila da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako nastavi s aktivnostima koje destabiliziraju Ukrajinu, a to bi se moglo dogoditi već na summitu EU-a krajem ovoga tjedna.