Foto: Ilustracija
UJEDINJENI narodi su 2008. godine proglasili 2. travnja Svjetskim danom autizma. Autizam je vrlo složeni biološki razvojni poremećaj mozga. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 8.000 osoba s autizmom
Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj mozga. Uzroci autizma, unatoč nizu istraživanja, nisu posve razjašnjeni. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da se radi o nasljednom neurorazvojnom poremećaju, o utjecaju faktora okoliša, a češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica.
Podaci ukazuju na to da se pojavnost autističnog poremećaja u proteklih 50 godina povećala čak 15 puta; najnovija istraživanja procjenjuju pojavnost poremećaja iz autističnog spektra na otprilike 20 na 10.000 novorođenih. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 8.000 osoba s autizmom.
Prividno povećanje prevalencije autizma rezultat je preciznije dijagnostike, promjene dijagnostičkih kriterija i veće senzibilizacije javnosti za probleme osoba sa autizmom.
Dijagnoza autizma se postavlja rijetko prije druge godine djetetova života
Veliki broj osoba s autizmom krije se pod drugim dijagnozama, što je rezultat nepostojanja dijagnostičkog centra, upozorava predsjednica Udruge za autizam, Slavica Dujmović. "Treba riješiti sistemski problem autizma, od dijagnostike do odrasle dobi, jer o ranoj dijagnostici, ranom tretmanu ovisit će budućnost autistične djece ili osoba. Bez toga vrlo teško možemo očekivati kvalitetno poboljšanje života za osobe s autizmom".
Obilježja autizma su: teškoće u socijalnim interakcijama, teškoće verbalne i neverbalne komunikacije neuobičajeno ponašanje, ograničene aktivnosti i interesi te različite motoričke smetnje i stereotipije.
Važno je reći da se dijagnoza autizma postavlja rijetko prije druge godine djetetova života, i to nakon sustavnog praćenja jer neki od simptoma mogu ukazivati i na teškoću sasvim druge prirode. Stoga je za roditelje preporučljivo, pri sumnji na autizam, obratiti se savjetovalištu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, gdje će dobiti precizne upute za daljnju dijagnostiku i rehabilitaciju.
Središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu se održava na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, tradicionalnim puštanjem plavih balona točno u podne.
Pravobraniteljica Slonjšak: Uvažite posebnost autizma
Pravobraniteljica Slonjšak već nekoliko godina upozorava na niz neodgovarujućih pa i protuzakonitih rješenja u zaštiti prava osoba s autizmom u Hrvatskoj.
"Nažalost, od prošlogodišnjeg obilježavanja Dana svjesnosti o autizmu i dalje zaprimamo pritužbe roditelja u područjima dijagnostike, rane interevencije, nedostatne podrške roditeljima, primjerenih programa rehabilitacije te primjerenih prostornih uvjeta", navodi u priopćenju Slonjšak.
Ističe kako posebno zabrinjava činjenica da unatoč kršenju prava osoba s autizmom, u proteklih 25 godina nije došlo do značajnih pomaka za uspostavu sustava skrbi na državnoj razini ili do značajnijeg podizanja kapaciteta postojećeg Centra za autizam.
Ono što se jest promijenilo kada govorimo o autizmu, je da su rođene nove generacije djece s autizmom, a nekadašnja djeca danas su odrasle osobe, s ostarjelim roditeljima umornima od čekanja boljih uvjeta za svoju djecu i zabrinutih za njihovu budućnost, podsjeća Slonjšak.
Na poticaj pravobraniteljice za osobe s invaliditetom osnovana je i međuresorna radna skupina čiji je zadatak dati stručni temelj za uspostavu cjelovitog sustava skrbi koji bi obuhvaćao sve dobne skupine osoba s poremećajima iz autističnog spektra na cijelom području Hrvatske.
"Vjerujemo da interes javnosti, ali i onih od kojih očekujemo konkretne poteze za osobe s autizmom neće već sljedećeg dana zamrijeti, a sve druge dane u godini ostati samo briga njihovih obitelji, Centra za autizam kao jedine ustanove za osobe s autizmom u Hrvatskoj, udruga i očajnih roditelja", zaključuje pravobraniteljica za osobe sa invaliditetom.