Opasna kombinacija: Bruto inozemni dug dosegnuo 114,5 posto BDP-a, a gospodarstvo stagnira

Graf: HNB

BRUTO inozemni dug Hrvatske krajem ožujka dosegnuo je 49,34 milijardi eura što je njegova najviša nominalna razina, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. Tako je u uvjetima skromnog rasta gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5%, navodi se u analizi RBA.

Nakon pada u 2012. godini te vrlo blagog rasta u 2013. i 2014. godini od siječnja ove godine bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg porasta. U odnosu na kraj 2014. bruto inozemni dug porastao je gotovo 2,7 milijardi eura (5,7%), pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države (za 1,3 milijardi eura) te središnje banke (755 milijuna eura). Rast bruto inozemnog duga središnje banke na 1,2 milijardi eura posljedica je ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore. Treba napomenuti da se za isti iznos povećavaju bruto međunarodne pričuve, pa je neto učinak po toj osnovi neutralan. 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat je nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena, navode analitičari RBA.

S druge strane snažan prirast duga opće države (8,3% u odnosu na kraj 2014.) posljedica je međunarodnog izdanja obveznice denominirane u eurima tijekom ožujka u vrijednosti 1,5 mlrd. eura. S ukupnim bruto inozemnim dugom od 16,7 mlrd. eura udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu dosegnuo je gotovo 34%. To je njegov najviši udio od studenog 2004. te 10,7 postotnih bodova više no krajem ožujka pretkrizne 2008. godine. Šire gledano ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora dosegnula je 19,9 mlrd. eura te čini preko 40% ukupnog bruto inozemnog duga RH.

Dug privatnog sektora 29,4 milijarde eura

Dug privatnog sektora krajem prvog tromjesečja iznosio je 29,4 mlrd. eura, što je 609 mil. eura (2,1%) više u odnosu na kraj prošle godine. Ipak, primjetan je trend razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu i to dominantno kroz smanjenje bruto inozemne zaduženosti financijskog sektora. Dug drugih monetarnih institucija na kraju ožujka iznosio je 8,2 mlrd. eura (0,6% više u odnosu na prosinac 2014. godine). Trend razduživanja odražava i podatak da je bruto inozemni dug ovog sektora zabilježio godišnju stopu pada i 35. mjesec za redom, a ona je krajem ožujka iznosila 12,3%.

Razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija (osim monetarnih financijskih institucija) traje još od početka 2010. godine te je njihova bruto inozemna zaduženost iznosila 2,9 mlrd eura (227 mil eura manje u odnosu na kraj 2014. godine) Naposljetku ostali domaći sektori (za koje ne garantira država) ima laganu tendenciju rasta zaduženosti što je moguća izravna posljedica povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja u obilju likvidnosti. Dug ovog sektora iznosio je na kraju prvog tromjesečja 11,7 mlrd eura. Od toga se 11,6 mlrd. eura odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čime je njihova bruto inozemna zaduženost u promatranom dijelu godine porasla za 413 milijuna eura.