Foto: Hina
"Pozivamo sve strane u pregovorima: HNB, banke koje zastupa HUB, Vladu Republike Hrvatske i udrugu Franak da žurno zaključe pregovore uz kompromisno rješenje u javnom interesu te preuzmu svoj dio odgovornosti", navodi se u priopćenju Orah-a.
Udruga Franak pozdravlja inicijativu Orah-a, uz napomenu da u predloženom modelu nedostaje definicija kamatne stope koja bi vrijedila za daljnju otplatu, ali se to, kako kažu može naknadno pregovorima utvrditi.
"Udruga Franak izražava spremnost voditi razgovore u ovom smjeru. Međutim, na zadnjem sastanku banke su jasno odbile bilo kakvu konverziju kreditnih plasmana u kune, zbog čega su predstavnici Udruge Franak napustili sastanak. Nadamo se da će banke shvatiti da uništavanjem građana zapravo režu granu na kojoj sjede i da će napraviti zaokret u smjeru dogovora spomenutog modela", komentirali su za Index iz Udruge Franak.
ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima:
1. Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za 'Slučaj Franak', potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.
2. Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.
3. Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20%, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.
4. Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka.
Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.
5. Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.
6. Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dio naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.