NAJAVA ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da bi se ponovno mogli otvoriti slučajevi pretvorbe i privatizacije te neslužbena informacija kako je riječ o 700 slučajeva, možda bi mogli ponovno oživjeti slučaj privatizacije robne kuće NAMA, te sumnjivih poslova Privredne banke Zagreb (PBZ).
Za ovaj slučaj je posebno bitna činjenica da su nedavno procurili dokumenti iz Državnog odvjetništva koji sugeriraju da su u PBZ-u nezakonito završile nekretnine NAMA-e d.d. u stečaju te se postavlja pitanje odgovornosti stečajnog upravitelja Petra Milata i čelništva banke.
Sporna je nagodba kojom je PBZ došao do nekretnina
Naime, sporna je nagodba iz srpnja 2003. godine između PBZ-a i NAMA-e, koju je potpisao tadašnji stečajni upravitelj Milat. Nagodbom je podmireno oko 223 milijuna kuna PBZ-ovih potraživanja od NAMA-e kroz ovrhu nad vrijednim NAMA-inim nekretninama i robnim kućama, a Udruga malih dioničara zbog toga je podnijela kaznenu prijavu. Cijeli slučaj nalazi se na sudu od 2008. godine.
Kada smo čelnike PBZ-a upitali je li im poznat taj dokument, kazali su nam da prije svakog ročišta u sudskom postupku ili neposredno nakon njega u medijima osvane "neka nova neistina vezana za ulogu Privredne banke Zagreb d.d. u poslovanju NAMA d.d. u stečaju". Takav je, tvrde, slučaj i ovoga puta.
PBZ: Nema ništa sporno i ništa novo
"Između PBZ-a i NAMA-e sklopljena je sudska nagodba dana 7. srpnja 2003. godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu uz suglasnost svih tijela stečajnog postupka kao i samog stečajnog suda nadležnog za nadzor zakonitog provođenja stečajnog postupka. Banka je kako prije tako i za vrijeme stečajnog postupka NAMA-e bila u potpunosti transparentna. Nagodbeni postupak nije proveden 'tajno' već javno i, naravno, uz znanje stečajnog suda, stečajnog upravitelja i što je najvažnije svih stečajnih vjerovnika", kaže nam Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora PBZ-a.
Dumančić dodaje da država nije sanirala vlasnički udjel PBZ-a u NAMA-i, kao i da sanacija banke nije imala utjecaja na vlasnički udio PBZ-a u NAMA-i, jednako kao što sanacija banke nije imala utjecaja na kreditno potraživanje banke prema NAMA-i. Dumančić tvrdi da to može potvrditi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.
No, prema dokumentaciji koja je u posjedu Indexa razvidno je da je u "Programu rehabilitacije i restrukturiranja Privredne banke Zagreb", koji je izrađen krajem 1996. godine, na stranici 47, pod točkom 3.5 naveden otpis potraživanja C,D i E skupine rizičnosti poduzeća, a u točki 3.6 prijenos na izvanbilančnu evidenciju u ukupnom iznosu od 891 milijun kuna. Među 21 tvrtkom nalazi se i NAMA s 346 milijuna kuna.
Država je sanirala PBZ, a tako i dugovanja NAMA-e
Bitno je naglasiti da je u zaključku Programa navedeno da se potraživanja od komintenata iz C,D i E skupine rizičnosti u ukupnom iznosu od 947 milijuna kuna te prijenos na izvanbilančnu evidenciju u iznosu od 892 milijuna kuna ukupno otpisuju na teret kapitala banke. Povjerenik za sanaciju PBZ-a Ivan Tešija u obavijesnom je razgovoru izjavio:
"Prilikom provođenja konsolidacije u PBZ-u odvajali su se loši plasmani pri čemu je NAMA svrstana u stupanj D nenaplativosti, što znači da se 75 posto ukupnog potraživanja otpisuje. Shodno svom stavu osobno sam stopirao izdavanje garancija NAMA-i u svezi izvođenja radova na obnavljanju robnih kuća NAMA - Ilica i Kvaternikov trg, no kako je već prije njegovog dolaska bila donesena odluka o davanju tih garancija, Agencija za sanaciju je tražila od mene da PBZ ipak izda te garancije".
U dokumentu Županijskog odvjetništva postavlja se i pitanje zašto je u trenutku blokade žiro računa NAMA-e i nesolventnosti odobrena garancija, te se odmah i daje odgovor: upravo zato što je Odlukom Vlade RH iz državnog proračuna sanirana PBZ, a time i dugovanja NAMA-e.
I šef PBZ-a potvrdio
Županijsko državno odvjetništvo poziva se i na izjavu bivšeg predsjednika Uprave PBZ-a Martina Katičića koji je pred državnim odvjetnikom u siječnju 2001. godine izjavio da je država pokrila dug NAMA-e prema PBZ-u.
"Prilikom sanacije PBZ-a u potpunosti je otpisan dug NAMA-e tj. potraživanja prema NAMA-i. NAMA je stavljena u D skupinu rizičnosti naplate što znači da se otpisuje 75 posto potraživanja. Međutim, potraživanje je otpisano 100 posto - i krediti i dionice. Time je država trebala preuzeti potraživanja od NAMA-e", rekao je Katičić.
Zanimljivo je kako se u dokumentu Županijskoj državnog odvjetništva navodi da bi zapravo ostatak duga NAMA-e trebala potraživati država, a ne Privredna banka Zagreb koja je to uradila 2003. godine. Također, zaključuje se da vansudska nagodba nije utemeljena na vjerodostojnoj dokumentaciji, a tereti se bivša uprava NAMA-e.
PBZ: Sve smo naplatili
"Banka je, kao tada društvo u većinskom državnom vlasništvu, temeljem naplatnih poslova sudjelovala u vlasničkoj strukturi NAMA-e u razdoblju od 1994. godine do 1998. godine, a istovremeno bila i glavna poslovna banka NAMA-e koja je plasirala znatna kreditna sredstva za poslovanje tog društva. Banka je iz vlasničke strukture NAMA-e izišla 1998. godine, isto tako, naplatnim poslom. Svoja kreditna potraživanja, umanjena za više od 50 posto, Banka je naplatila u stečajnom postupku sklapanjem navedene sudske nagodbe", kažu nam danas iz PBZ-a objašnjavajući da se PBZ kao razlučni vjerovnik u stečajnom postupku NAMA-e ponašao odgovorno i s visokim stupnjem socijalne osjetljivosti spram radnika te se nije rukovodio samo komercijalnim i tržišnim interesima.
"Iz dokumentacije koja je predočena, kao i prema obavijesti zamjenice Općinske državne odvjetnice Zagreb Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu jasno je da je potraživanje PBZ-a prema NAMA-i neosnovano", kažu predsjednica Udruge malih dioničara Marija Radošević te dopredsjednica iste Jaka Herceg. Naime, predstavnice malih dioničara tvrde, pozivajući se na nalaz sudskog vještaka, da je tražbina PBZ-a prema NAMA-i većim dijelom, a možda i u potpunosti, neosnovana odnosno fiktivna.
Udruga malih dioničara upozorava na Boža Prku
"Unatoč jasnom postojanju sumnje u postojanje tražbine PBZ-a, članovi Uprave PBZ-a Ivan Gerovac i Davor Holjevac i stečajni upravitelj Milat zaključili su spornu nagodbu", kažu nam predstavnice malih dioničara NAMA-e pozivajući se na nalaz Državnog odvjetništva iz 2003. godine o kontroli zakonitosti potraživanja PBZ-a.
"Neosporna je činjenica da je predsjednik Uprave PBZ-a u vrijeme sporne nagodbe 2003. godine bio Božo Prka koji je ujedno bio ministar financija u Vladi RH od 1994. do 1997. godine. Na prijedlog njegova ministarstva, uz njegovo znanje i potpis, Vlada RH donijela je Odluku o sanaciji i restrukturiranju PBZ-a 5. prosinca 1996. godine", kažu nam Radošević i Herceg dodajući da je isto znao i stečajni upravitelj koji je doveo u zabludu Odbor vjerovnika koji mu je dao suglasnost za sklapanje Nagodbe, a koja je zapravo ništavna.