Počelo ustrojavanje prve tranzicijske klinike za adolescente s upalnim bolestima crijeva u Hrvatskoj

Foto: Index

U KLINICI za dječje bolesti u Klaićevoj započela je organizacija tzv. prve tranzicijske klinike u Hrvatskoj, koja će adolescentima s teškim upalnim bolestima crijeva poput Cronove bolesti ili ulceroznog kolitisa omogućiti, nakon pedijatrijske skrbi, nastavak kvalitetne skrbi na internističkim gastroenterološkim odjelima za odrasle, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Klaićevoj bolnici.

U projekt uspostave tranzicijske klinike uključene su pedijatrijske gastroenterologije iz Klinike u Klaićevoj, KBC-a Zagreb i KBC-a Sestre milosrednice, te internisti gastroenterolozi iz KBC-a Zagreb, KBC-a Sestre milosrednice i KB-a Dubrava. Na projektu je angažiran i jedan doktorant koji će koordinirati suradnju između klinika i obavljati evaluacije projekta u iduće tri godine.

Osoblje će biti plaćeno kroz donacije

S obzirom da zadnjih godina u Hrvatskoj nema zapošljavanja novih znanstvenih novaka na teret države, troškove njegove plaće i doktorata financirat će kroz donaciju od 500.000 kuna pet farmaceutskih tvrtki, rekla je predstojnica Klinike za pedijatriju Sanja Kolaček.

Kronične upalne bolesti crijeva najčešće se, rečeno je, javljaju u mlađoj dobi, a između 25 i 30 posto slučajeva dijagnosticira se u dječjoj dobi.

U Referentnom centru za dječju gastroenterologiju i poremećaje prehrane Klinike u Klaićevoj u zadnjih je deset godina broj djece s upalnim bolestima crijeva porastao za 300 posto, a ukupno je u toj ustanovi dijanosticirano i liječeno 227 malih pacijenata.

Podrška adolescentima

Za adolescente je veliki problem kontrola bolesti nakon prestanka liječenja na pedijatrijskom odjelu, budući da u tom trenutku trebaju postati odgovorni za vlastito zdravlje, a nemaju odgovarajuća saznanja o svojoj bolesti budući da su o tome do tada vodili brigu njihovi roditelji.

Kronične upalne bolesti crijeva prvenstveno zahvaćaju probavni sustav. Simptomi kojima se manifestiraju su proljev, bol u trbuhu, gubitak na tjelesnoj masi, povišena tjelesna temperatura, a u dječjoj dobi i zastoj u rastu.

Riječ je o autoimunim bolestima čiji točan uzrok do danas nije u cijelosti razriješen. Postojećom terapijom te se bolesti mogu uvesti u stanje mirovanja (remisiju), ali se ne mogu do kraja izliječiti.

Liječenje uključuje terapiju kojom se bolest uvodi u remisiju, kao što su isključiva enteralna prehrana i kortikosteroidi, te terapija održanja remisije, odnosno imunosupresivna terapija. Danas u liječenju veliku ulogu ima i biološka terapija, kako u uvođenju, tako i u održanju remisije.

Vucelić: Tranzicijske klinike su međunarodni standard

Predstojnik Klinike za gastroenterologiju KBC-a Zagreb Boris Vucelić istaknuo je da tranzicijske klinike danas ima većina dobro organiziranih zemalja jer svaki izostanak kontrole bolesti kod mladih ljudi može dovesti do teških komplikacija koje je kasnije teško liječiti.

Vucelić je napomenuo kako će se kroz tranzicijsku kliniku stvoriti i nacionalna baza podataka o tim bolesnicima, što je osnov za daljnje kvalitetno liječenje.

Osim osnutka tranzicijske skrbi, projekt ima i znanstvenu svrhu, jer će se ocijeniti učinak tranzicijske klinike na kvalitetu života, tijek bolesti i samosvijest o vlastitom zdravlju u bolesnika s upalnim bolestima crijeva, što je novitet i na svjetskoj razini.