Screenshot: YouTube
U zadnje vrijeme došlo je do proširenog interesa za prikupljanjem ovog ljekovitog bilja te mnogi stručnjaci i aktivisti upozoravaju kako je na području dalmatinskog priobalja i zaobalja te u susjednim zemljama ono poprimilo zabrinjavajuće razmjere.
Za proizvodnju litre ulja od smilja potrebno je 1000 kilograma bilja, a cijena te iste litre doseže i 1600 eura, stoga ne čudi što se interes za sakupljanjem, otkupljivanjem, preprodajom i izvozom "razmahao". Godišnje u Hrvatskoj bude ubrano oko dva milijuna tona smilja, čineći smilje najzastupljenijom biljem u kategoriji samoniklog ljekovitog bilja.
Ipak, ovaj "alternativni izvor zarade" ima i drugu stranu. Dio stanovnika otoka upozorilo je kako prekomjerno skupljanje bilja može ugroziti izvore ispaše za njihovu stoku. Među otocima na kojima je zabilježena glasnija reakcija mještana nalaze se Pag i Rab. Na Rabu je prošle godine osnovana Građanska inicijativa protiv devastacije i krađe bilja, koja upozorava na posljedice devastacije i neprovođenja zakona o zaštiti određenih vrsta bilja.
Matija Franković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode, podsjeća kako "svaka zavičajna vrsta podliježe nekom od oblika zaštite na području Republike Hrvatske" te je istaknuo da je "to propisano Zakonom o zaštiti prirode i iz njega izvedenim podzakonskim aktima". Franković je upozorio kako je, što se tiče intenzivnog i masivnog sakupljanja smilja, "stručni stav Zavoda taj da je ono neodrživo sa stanovišta dugoročnog opstanka tih populacija", prenosi portal TRIS.
Tomislav Marinković, iz Odnosa s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i prirode, navodi kako je je to pitanje uređeno "člankom 64. novog Zakona o zaštiti prirode, kojim je propisano ishođenje dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje divljih vrsta koje su prema starom Zakonu o zaštiti prirode bile u kategoriji zaštićenih vrsta, dakle i za sakupljanje smilja u komercijalne svrhe.
Marinković ističe kako "Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode, temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, izdaje godišnja dopuštenja za sakupljanje i komercijalno korištenje smilja".
"S obzirom na to da se dopuštenje za sakupljanje smilja odnosi na cijelo područje RH, propisano je da su nositelji dopuštenja dužni sakupljanje na tuđem zemljištu obavljati isključivo uz suglasnost vlasnika zemljišta ili nositelja prava na prirodnim dobrima. Dakle, berači smilja dužni su poštivati privatno vlasništvo i sakupljanje obavljati isključivo tamo gdje je vlasnik zemljišta s time suglasan. Sakupljanje samoniklih biljaka zabranjeno je u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima radi kojih je područje prvenstveno zaštićeno, a u ostalim zaštićenim područjima sakupljanje je dopušteno uz suglasnost nadležne javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem ako nije drugačije propisano posebnim propisima", rekao je Marinović za TRIS.
"Dopušteno je sakupljati svježu herbu smilja na području Dubrovačko-neretvanske županije, te na otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije i cijelog otoka Paga u razdoblju od 01. lipnja do 01. kolovoza. Na ostalim područjima sakupljanje svježe herbe smilja dopušta se u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza. U svrhu oporavka populacije smilja i smanjenja utjecaja sakupljanja, nije dopušteno sakupljanje svježeg smilja u razdoblju od 01. kolovoza do 01. listopada na području Dubrovačko-neretvanske županije te otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije uključujući i otok Pag, te u razdoblju od 15. kolovoza do 01. listopada na ostalim područjima sakupljanja. Dopušteno je sakupljanje svježe herbe smilja u drugom periodu cvatnje, odnosno u razdoblju od 01. listopada do 31. prosinca", zaključuje Marinović.