Poznati novi detalji projekta: Hrvatska gradi rukometni kompleks u Kataru vrijedan 130 milijuna dolara

Foto: Arhiva

NEDAVNI posjet hrvatske delegacije Kataru predvođene predsjednikom Ivom Josipovićem i sada već bivšim ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem i brojnim hrvatskim poduzetnicima i gospodarstvenicima, urodio je plodom. Naime, kao što je Index već pisao, posao izgradnje kompleksa za Svjetsko rukometno prvenstvo 2015. godine dobile su hrvatske tvrtke.

Sad su poznati i neki od detalja projekta. Prema pisanju portala constructionweekonline.com, hrvatske su tvrtke nakon posjeta hrvatske delegacije i predstavljanja obavljenog posla u izradi dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine u Hrvatskoj, dobile 130 milijuna dolara vrijedan projekt izgradnje stadiona za potrebe održavanja smotre najboljih muških rukometnih reprezentacija svijeta 2015. godine u Kataru. Isti izvor navodi kako se radi o zatvorenom stadionu koji će moći primiti 15.000 gledatelja, površine 44.233 metara kvadratnih te se očekuje da bude jedan od najmodernijih rukometnih kompleksa. Izgradnja bi trebala početi u 2013. godini.

Katar će biti druga azijska država koja će organizirati Svjetsko prvenstvo za rukometaše, nakon Japana koji je bio domaćin 1997. godine te prva zemlja domaćin na Bliskom istoku. "Katar je najviše svoje energije usmjerio prema razvoju rukometa, krećemo s osnovama i mislim da polako dostižemo potrebnu razinu profesionalizma", istaknuo je šeik Tamim Bin te dodao kako je njihova inicijativa u kojoj znatno podupiru rukomet i u školama, dobar potez za razvoj nove generacije rukometaša.

Nagađa se kako su unosan posao dobile tvrtke IGH i Konstruktor koje već imaju neke projekte u Kataru, no još uvijek nema službene potvrde. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da nije čuo informaciju. "Ako je točna, bilo bi lijepo čestitati im", poručuje ministar.

Katarcima ponuđeni brojni hrvatski projekti za ulaganje

Glavni projekti koje je Katarcima za moguća ulaganja ponudila hrvatska delegacija bili su LNG terminal na Krku, 14 termocentrala i hidrocentrala, druga faza kontejnerskog terminala "Zagrebačka obala" u luci Rijeka, projekti zračnih luka Rijeka i Osijek te luke Vukovar.

U turističkom portfelju su predstavljeni potencijalni greenfield i brownfield projekti u većinskom ili pretežito državnom vlasništvu, poput resorta Kupari s prenamjenom bivših vojnih nekretnina, potom hotelskih naselja Plat i Maestral kod Dubrovnika, te elitnih turističkih resorta na području Pineta u Istri i na dijelu Brijuni Rivijera. Katarcima je predočena i mapa 50 potencijalnih golf igrališta u cijeloj Hrvatskoj, predviđenih u prostornim planovima, od kojih se neke upravo  pripremaju za natječaj u okviru Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.

Predstavljeni su i hrvatski industrijski potencijali u vojnoj, drvnoj, farmaceutskoj i tekstilnoj industriji te s područja željezničke industrije s naglaskom na proizvodnju i uslugu remonta željezničkih lokomotiva. Katarci su upoznati i s potencijalima u hrvatskoj industriji električnih uređaja, generatora i optičke tehnologije.