Foto: Google Street View, Index
Veliki je to gubitak za banke, i to na sasvim odvojenom frontu od onog kojeg je pokrenula Udruga Franak. Naime, ovaj slučaj ne odnosi se na potrošačko kreditiranje, tj. na kredite koje banke daju građanima kao fizičkim osobama, već na kredite koje uzimaju pravne osobe, poduzeća koja su također ugrožena jednostranim promjenama kamatnih stopa.
Na takve se firme sudske odluke u slučaju Franak uopće ne odnose, isto kao ni izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, s obzirom da pravni subjekti u smislu zakona ne spadaju među "potrošače". No, ova presuda bi i vlasnicima firmi mogla omogućiti da povrate novac koje su im banke oduzele jednostranim odlukama o mijenjanju kamatnih stopa.
Kamatu vezali uz EURIBOR pa dizali maržu kad je EURIBOR padao
Firma koja je pokrenula postupak s jednom je poslovnom bankom 2004. godine sklopila ugovor o kreditu, kojim je promjenjiva kamatna stopa bila ugovorena kao tromjesečni EURIBOR+4. S obzirom da je tromjesečni EURIBOR (prosječna vrijednost kamate po kojoj banke u eurozoni međusobno posuđuju sredstva) tada iznosio dva posto, ukupna vrijednost kamate iznosila je šest posto.
U narednom razdoblju, do 2008. godine, EURIBOR je postupno rastao pa je tako rasla i kamatna stopa, kao što je i bilo ugovoreno, No, od 2009. godine nadalje EURIBOR je počeo padati (pa tako danas tromjesečni EURIBOR iznosi -0.009 posto), ali kamatne stope predmetnoj firmi nisu se smanjivale.
Padu EURIBOR-a tužena poslovna banka doskočila je tako da je jednostrano promijenila kamatnu stopu, najprije na EURIBOR+7 posto, a zatim na EURIBOR+6,65 posto. Visoki trgovački sud zaključio je da banka nije smjela na ovaj način jednostrano određivati visinu kamatne stope, jer su zapravo mijenjali visinu fiksno ugovorene marže.
Sud u Sisku presudio u korist banke, Visoki trgovački sud poslao postupak u Zagreb
Firma koja je pokrenula tužbu sreću je najprije okušala na Trgovačkom sudu u Sisku, koji je 10. prosinca 2010. presudio u korist banke. U obrazloženju presude Trgovačkog suda u Sisku tada je stajalo da se tužbeni zahtjev odbija, te je firmi koja je pokrenula proces naredio da banki nadoknadi 38.960 kuna sudskih troškova.
Pet godina kasnije, stigla je i odluka o žalbi: Visoki trgovački sud zaključio je da Trgovački sud u Sisku nije svoj posao obavio dobro, te je postupak vratio na ponovljeno suđenje, ali ovoga puta na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
"Suprotno zaključku suda prvog stupnja da su tužitelji bili svjesni činjenice da prema ugovoru o kreditu kreditni odbor tuženika ima ovlast mijenjati kamatne stope za svoje komitente valjda istaknuti da takav zaključak ne proizlazi iz navoda tužitelja tijekom postupka i iskaza zakonskog zastupnika tužitelja. Naime, tužitelji tijekom postupka ne osporavaju pravo tuženika mijenjati kamatnu stopu, jer se kamatna stopa mijenja sama po sebi budući da je EURIBOR kategorija koja je promjenjiva, a izračunava se u visini tromjesečnog EURIBOR-a. Tužitelji u tužbi i tijekom postupka osporavaju pravo tuženiku mijenjati visinu marže", navodi se u presudi Visokog trgovačkog suda.
Visoki trgovački sud: Banka nema pravo mijenjati visinu marže
"Za Visoki trgovački sud sintagma 'promjenjivih kamatnih stopa' ispunjena je već činjenicom kako je u izračun kamatne stope uključen EURIBOR, koji je sam po sebi promjenjiva veličina.
To ne daje pravo banci, po mišljenju Visokog trgovačkog suda, da mijenja onaj drugi dio kamatne stope koji se inače naziva 'marža' i koji je u konkretnom slučaju fiksnih 4 posto", objašnjava za Index sugovornik iz odvjetničkih krugova.
To je razvidno i iz obrazloženja presuda Visokog trgovačkog suda, u kojoj stoji:
"Odredbom čl. 3.1. st.1 propisano je da ugovorne strane ugovaraju redovnu kamatu na glavnicu iz ovog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi u visini tromjesečnog EURIBOR-a uvećanoj za maržu od 4 postotna poena godišnje, koji utvrđuje kreditor dva dana prije početka svakog kamatnog perioda, sukladno Pravilniku o obračunu kamate i revalorizacije. Iz ovako stipulirane ugovorne odredbe ne proizlazi da tuženik ima pravo mijenjati ugovorenu maržu, već samo kamatnu stopu koja se utvrđuje u visini tromjesečnog EURIBOR-a To stoga što je EURIBOR promjenjiva kategorija, i predstavlja kamatnu stopu po kojoj se banka zadužuje. U navedenoj ugovornoj odredbi nije ugovoreno da se može uvećavati i marža".
"Ako bi banka tvrdila i nešto drugo (a banke upravo to i tvrde, da im ugovorena 'promjenjivost kamatnih stopa' daje za pravo da mijenjaju kamatu i sve elemente obračuna kako hoće i kada hoće, tada bi se moglo zaključiti da je takva odredba o kamatama nejasna, a prema zakonu nejasne odredbe ugovora imaju se tumačiti na štetu ugovorne strane koja je ugovor predlagala i pripremala. Kao što znamo, ugovore o kreditu diktiraju i pripremaju banke", tvrdi odvjetnik s kojim smo razgovarali o ovom slučaju.