Ilustracija: Shutterstock
HRVATI će uskoro lijekove koji se izdaju bez recepata moći kupovati u trgovinama poput Konzuma budući da je Agrokor zatražio proširenje djelatnosti i na prodaju lijekova.
Predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan je za Index izjavio kako nemaju dokaze da su postojali pritisci od strane Ivice Todorića na donošenje novog Pravilnika, ali da je istina da se ta izjava Agrokora o ulasku na to tržište lijekova poklopila s donošenjem novog Pravilnika, a koji je pogodovanje daljnjoj liberalizaciji lijekova.
"Zatvorit će se ljekarne u ruralnim krajevima"
I drugi trgovački lanci će slijediti primjere Konzuma što će dovesti do zatvaranja ljekarni, smatra Mate Portolan.
"Omjer prometa bezreceptnih lijekova koji se mogu izdati van ljekarni iznosi 40 posto, tako da će se značajan dio prometa preseliti na police trgovačkih lanaca, a riječ je o prometu vrijednom 800 milijuna godišnje.
On je s kolegama održao konferenciju za medije na kojoj je izjavio kako će zatražiti ocjenu zakonitosti i ocjenu ustavnosti ovog Pravilnika i to nakon što njihovi odvjetnički timovi pribave sve potrebne dokumente. Isto tako je izjavio i kako postoje pritisci određenih skupina koji su utjecali na donošenje ovog Pravilnika.
"Ministarstvo zdravlja ignorira farmaceute"
Dodao je kako je Ministarstvo zdravlja ignoriralo njihov zahtjev za sastankom na temu novog Pravilnika te da im se dosad još nitko nije javio.
"Lijek nije roba i mjesto mu je u ljekarni", glavna je poruka Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a vezano uz najavljenu liberalizaciju tržišta bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj.
Istaknuto je to na konferenciji za novinare na kojoj je naglasak bio na trenutno važećem zakonskom okviru, po kojem su bezreceptni lijekovi pacijentima dostupni bez nadzora magistra farmacije, čime ih se dovodi u opasnost.
Izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva Maja Jakševac Mikša na konferenciji je prikazala iskustva europskih zemalja u kojima je liberalizacija tržišta bezreceptnih lijekova uvedena ranije, a koja su pokazala povećanje broja nuspojava i slučajeva trovanja tim lijekovima uslijed nepravilne primjene.
"Premda je cilj liberalizacije pacijentima osigurati veću dostupnost lijekova po nižim cijenama, iskustva europskih država pokazuju da se to nije dogodilo. Zbog neispravne uporabe često dolazi do predoziranja lijekom, a registrirane su i nuspojave koje ranije nisu bile zabilježene. Iz tog se razloga neke države odlučuju za povratak lijekova u ljekarne", istaknula je Jakševac Mikša.
U 13 država EU bezreceptni lijekovi dostupni samo u ljekarnama
Naglasila je kako su u 13 država Europske unije, među kojima su Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Španjolska i Slovačka, bezreceptni lijekovi dostupni isključivo u ljekarnama, a u nekim je zemljama broj dostupnih izvan ljekarni vrlo malen.
Predstojnica Zavoda za farmakologiju s Farmaceutskog fakulteta Lidija Bach-Rojecky dodala ja pak kako je lijek ljekovita tvar u kombinaciji sa stručnim savjetom i tek kad je izdan na ovakav način postaje koristan i nezaobilazan u liječenju te siguran za pacijente.
"Primjena ljekovite tvari može rezultirati pozitivnim terapijskim, ali i štetnim pa čak i toksičnim učincima, ovisno o dozi, drugim lijekovima koje pacijent uzima i životnim navikama. Ljekarnik je stručnjak za lijekove koji tijekom svog petogodišnjeg školovanja stječe, između ostalih, i ekspertna znanja o farmakoterapiji te razvija profesionalne vještine za provođenje ljekarničke skrbi o bolesnicima, primjenjujući pravna i etička načela profesije. Time postaje kompetentan za preuzimanje odgovornosti nad pravilnom i sigurnom primjenom lijekova te nad savjetovanjem bolesnika", istaknula je predstojnica Zavoda za farmakologiju s Farmaceutskog fakulteta Lidija Bach-Rojecky.
"Novi Pravilnik skupo će koštati hrvatsko zdravstvo"
Istraživanje provedeno 2013. godine u 10 europskih zemalja potvrdilo je važnost ljekarničkog savjeta jer su ljekarnici, uz liječnike obiteljske medicine, izvor pravih informacija kod liječenja manjih zdravstvenih tegoba. Samo zato što su bezreceptni lijekovi dostupni u slobodnoj prodaji, ne znači da su potpuno neškodljivi, štoviše mogu biti opasni te samo njihovo izdavanje pod nadzorom ljekarnika može osigurati najviši stupanj sigurnosti pacijenata, naglašeno ej na konferenciji.
Podršku inicijativi Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dali su i Ines Balint ispred Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) te Damir Jukica iz Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba.
Dr. Balint je istaknula kako su farmaceuti njihovi suradnici u liječenju i zdravlju pacijenata te da lijek pacijentima može dati isključivo farmaceut, dok je Damir Jukica naglasio da će ova liberalizacija tržišta lijekova na kraju skupo koštati hrvatsko zdravstvo.
Iskustva europskih država s liberalizacijom tržišta
VELIKA BRITANIJA
1. U Velikoj Britaniji, gdje je paracetamol široko dostupan, umre godišnje 100-150 osoba od komplikacija uzrokovanih predoziranjem te ima do 90.000 trovanja godišnje, a oko 30.000 osoba završi na bolničkom liječenju. Nasuprot tome, u Finskoj gdje se paracetamol može dobiti samo u ljekarnama registrira se samo 0-3 smrtna slučaja godišnje od predoziranja paracetamolom.
2. U Velikoj Britaniji u OTC statusu dopuštena je samo kratkotrajna primjena ibuprofena (do 7 dana) kod akutnih bolova (max. 1-2 g dnevna doza). Navedeno je da se ne smije koristiti istodobno s drugim lijekovima i nekim antihipertenzivima te da ga ne smiju rabiti astmatičari i osobe s peptičkim ulkusom bez konzultacije s liječnikom.
No istraživanja su pokazala da je:
- 38 % pacijenata uzimalo bezreceptni ibuprofen za liječenje kroničnih tegoba duže od 13 tjedana
- 25 % pacijenata uzimalo bezreceptni ibuprofen duže od 8 tjedana
- 8 % pacijenata prekoračivalo preporučenu dozu lijeka
- veliki broj pacijenata uzimao bezreceptni ibuprofen s drugim propisanim lijekovima s kojima ulazi u interakcije (drugi analgetici, diuretici, antihipertenzivi)
- 4 % pacijenata s peptičnim ulkusom uzimalo bezreceptni ibuprofen
- 7 % pacijenata s astmom uzimalo OTC ibuprofen
ŠVEDSKA
Švedska, koja je 2009. liberalizirala tržište bezreceptnih lijekova i dopustila prodaju određenih lijekova poput paracetamola i izvan ljekarni, postala je svjesna javnozdravstvene prijetnje takvog dereguliranja uslijed sve većeg broja intoksikacija paracetamolom i ozbiljnih zaprimljenih nuspojava. Švedska agencija za lijekove zato povlači prodaju tableta paracetamola izvan ljekarni (odredba stupa na snagu 1. ožujka 2015.), na temelju činjenice da se broj otrovanja paracetamolom znatno povećao i popeo s 2.500 u 2006. na 4.400 u 2013. godini, a broj hospitalizacija uslijed intoksikacije se povećao s 529 u 2006. na 1.161 u 2013 godini.
Švedska Agencija za lijekove poslala je snažnu poruku prema javnosti da je takvim postupcima stavljanja određenih bezreceptnih lijekova izvan nadzora ljekarnika nažalost dovedeno u opasnost ljudsko zdravlje i da nije dostatno samo educirati ljude o takvim rizicima, nego je najučinkovitija mjera zaštite zdravlja pučanstva jednostavno vratiti lijekove poput paracetamola ponovno samo u ljekarne.
DANSKA
Kada je u Danskoj paracetamol prešao u bezreceptni status prodaja se udvostručila, ali se broj pacijenata koji su završili na bolničkom liječenju radi trovanja paracetamolom povećao za 74 %.
Danci razmatraju da veća pakiranja OTC lijekova protiv boli koji sadrže paracetamol, acetilsalicilnu kiselinu samu ili u kombinaciji s kodeinom i kofeinom, ibuprofen te fenazon s kofeinom vrate čak u receptni način izdavanja, kako bi se smanjio broj otrovanja i potreba transplantacije jetre. Naime, od kada su ti lijekovi široko dostupni dokazano je da imaju mnogo više nuspojava no što je bilo poznato prije njihove široke primjene.
PORTUGAL
Portugal je 2008. prodaju svih OTC lijekova potpuno liberalizirao, no sada, zbog mnogobrojnih incidenata i troškova liječenja nastalih kao posljedica neprikladne uporabe, 40 djelatnih tvari vraća u status izdavanja samo u ljekarnama.