Foto: Hina
NA KRAJU prvog tromjesečja bruto inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je 46,4 mlrd. eura, odnosno 108,1% BDP-a. Tako je peti mjesec za redom zabilježena pozitivna godišnja stopa rasta (3,3%) nakon što je kontinuirano sedamnaest mjeseci, od lipnja 2012. do listopada 2013. bruto inozemni dug bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini, javlja limun.hr
U relativnim pokazateljima zaduženosti omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnost odnosno nominalnog smanjenja BDP-a.
Zadužuju se privatne tvrtke, ali i država
Rastu obveza prema inozemnim vjerovnicima u vrijednosti 0,8 mlrd. eura (1,7%) tijekom prvog tromjesečja najviše su pridonijela privatna nefinancijska poduzeća čiji je dug uz tromjesečni prirast od 643 mil eura na kraju ožujka iznosio 11,5 mlrd eura.
Istodobno bruto inozemni dug opće države u iznosu 10,2 mlrd eura (koji je u prvom tromjesečju smanjen za 250 mil eura) u drugom tromjesečju zabilježit će porast zbog izdanja međunarodne obveznice na europskom tržištu u vrijednosti 1,2 mlrd eura.
Bruto i neto inozemni dug (Izvor: HNB)
Godišnja promjena duga opće države od +16,8% zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza. Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 mlrd eura (+244 mil eura ili 2,8%), one su na godišnjoj razini zabilježile smanjenje obveza za 194 mil eura ili 2,1%.
Banke će smanjiti dugove zbog slabe potražnje za kreditima
"Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100% BDP-a. ", smatraju RBA analitičari.
Kreditne institucije smanjile su svoj udio na ispod 20%, dok ostali domaći sektori (privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo) unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9%
Šuker: Rekordni udio duga iznenađenje je samo za neznalice
Pad industrijske potrošnje od 1,7 posto na godišnjoj razini te rekordan udio bruto inozemnog duga u BDP-u, za HDZ je očekivana posljedica 'lutanja' vladajućih. Prema HNB-u udio bruto duga u ožujku je dosegnuo 108, 1 posto, što nije nikakvo iznenađenje, rekao je Ivan Šuker.
"Dakle, to je nešto za očekivati, ako ne provedete reforme, ako niste spremni čvrsto provoditi fisklanu konsolidaciju, određene mjere kako prihodovne tako i rashodovne strane proračuna, onda su ovo stvari koje su ekonomske zakonitosti da će se dogoditi, i iznenađuje samo one koji ne znaju. Dakle, sve je to rečeno da će se dogoditi ako se ne poduzmu određene mjere. Ova vlada niti ima političke volje niti znanja niti želje da to napravi i rezultati su takvi kakvi jesu."
Vladajući za spomenute brojke nemaju izlika, zaključuje Šuker.
"Ovo je sad isključivo posljedica i rezultat nečinjenja i vođenja jedne neznalačke politike u Kukuriku koaliciji. Oni se sada više ne mogu nakon tri godine mandata izvlačiti da je to nešto HDZ-ovo. Ovo je sad isključivo posljedica njihove loše politike i nečinjenja.