Razarajući učinak krize na ljudsko zdravlje: Mjere štednje dovele do epidemije alkoholizma, depresije i samoubojstava

Ilustracija: EU Times

KAKO je kriza utjecala na ljudsko zdravlje u posljednjih nekoliko godina? Odgovor na to pitanje pokušali su pronaći istraživači David Stuckler sa Sveučilišta Oxford te Sanjay Basu, profesor medicine i epidemiolog na Stanfordu. Prikupili su i analizirali podatke o zdravlju ljudi tijekom posljednjih deset godina, a rezultati su pomalo zapanjujući.

Stroge mjere štednje, posebno u Europi, imaju razarajući učinak na ljudsko zdravlje - sve je više zaraznih bolesti, ljudi sve češće padaju u depresiju, a zabilježeno je i značajno povećanje broja samoubojstava. Do adekvatne medicinske skrbi sve je teže doći - zaključci su to istraživanja koje bi ovog tjedna trebalo biti objavljeno u nekoliko znanstvenih časopisa.

Više od deset tisuća samoubojstava

Na području Europe i Sjeverne Amerike za vrijeme najteže krize i recesije zabilježeno je više do deset tisuća samoubojstava, a prema procjenama Stucklera i Basua, više od milijun ljudi pati od nekog oblika depresije. Bolni budžetski rezovi, povećanje nezaposlenosti i sve veće siromaštvo u Europi rezultiraju pogoršanjem sustava zdravstvene skrbi, a zdravstvene posljedice krize eura su "katastrofalne", tvrdi se u izvještaju. Ljudi sve rjeđe posjećuju liječnike, nemaju dovoljno novca za lijekove, a situacija je posebno alarmantna u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, gdje je kriza uzela najveći danak.

U Grčkoj se samo u 2011. godini broj samoubojstava povećao za 40 posto, pojavila se epidemija malarije i drugih zaraznih bolesti koje se u Europi smatralo praktički iskorijenjenima, poput virusa Zapadnog Nila. Povećao se i broj ovisnika o drogama te zaraženih HIV-om, dijelom i zato što je ukinut program dijeljenja čistih igli pa više ljudi koristi jednu te istu i širi se zaraza.

Potezi poput rezanja proračuna za prevenciju HIV-a doveli su i do rasta učestalosti virusa za više od 200 posto od 2011. godine u Grčkoj, što je djelomično potaknuto i povećanjem zloporabe droga uslijed 50-postotne stope nezaposlenosti mladih.

Kriza naštetila i Amerikancima

Više od pet milijuna Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj skrbi tijekom najnovije recesije, dok je u Velikoj Britaniji oko 10 tisuća obitelji zbog bolnih rezova ostalo bez krova nad glavom.

"Štete koje smo ustanovili kao što su povratak malarije i napredovanje HIV-a, manjak osnovnih lijekova, gubitak zdravstvenog osiguranja te epidemije alkoholizma, depresije i samoubojstava koje su se mogle izbjeći, govore kako stroge mjere štednje imaju razarajući učinak", kaže Stuckler.