Foto: FAH
RUMUNJSKI premijer Victor Ponta mogao bi već u prvome krugu u nedjelju pobijediti 13 predsjedničkih kandidata i postati novi šef države druge najsiromašnije članice Europske unije, kojoj će jamčiti političku stabilnost, ali i možda zadirati u neovisnost pravosuđa.
Dosadašnji predsjednik Traian Basescu ne može se natjecati treći put.
Politička stabilnost
Izbori su ključni za Rumunjsku i srednju Europu zbog udaraca demokraciji u nekim susjednim zemljama poput Mađarske u kojoj premijer Viktor Orban steže uzde vlasti i ograničava slobodu govora, ali i ukrajinske krize koja je uzdrmala odnose EU i Rusije.
"Ti su izbori ispit zrelosti za Rumunjsku", a novi predsjednik morat će jamčiti da zemlja poštuje zapadne vrijednosti i jača borbu protiv korupcije očuvanjem neovisnosti pravosuđa", ocjenjuje Corina Rebegea iz Centra za analizu europskih politika u Washingtonu.
Drugoj najsiromašnijoj zemlji EU nakon Bugarske potreban je predsjednik koji će dokazati građanima da "25 godina tranzicije nije bilo uzalud, a napose će morati uvjeriti onih 40 posto Rumunja koji vjeruju da im je život bio bolji u komunizmu", dodaje Rebegea.
Obećanje o mirnijim vremenima
Pontina pobjeda trebala bi učvrstiti vladajuće socijaldemokrate i donijeti mirnije doba nakon bremenite kohabitacije što ga je kao premijer imao s predsjednikom Basescuom iz desnog centra.
Ponta, doktor kaznenog prava i amaterski vozač relija, obećaje stabilnost kojom će privući ulagače i jamčiti standby aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom iz 2009.
Pobijedi li Ponta, predsjednik i vladajuća stranka bit će 'istih boja' pa će napetosti biti manje, ali bi njihov stisak vlasti mogao biti veći, strahuje se.
Potrebne hitne reforme
Nakon dvogodišnje paralize zbog teškog suživota Ponte i Basescua, Rumunjska treba brzo provesti reforme, napose u javnoj upravi. Hitno su joj potrebna ulaganja koja će pokrenuti gospodarstvo nakon pet tromjesečja nazadovanja. Rast bi trebao ove godine iznositi 2,2 posto, što je pad u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosio 3,6 posto i bio tada rekordan u EU.
Agencija Standard and Poor's pozdravila je sredinom mjeseca smanjenje deficitia za 2,2 posto BDP-a, a u 2014. računa na povećanu potrošnju stanovništva unatoč siromaštvu zemlje u kojoj prosječna mjesečna plaća iznosi 380 eura i u kojoj je, prema službenim podacima, nezaposleno 20 posto mladih do 25 godina.
Prijetnja neovisnosti pravosuđa
S druge stane, neki Pontini postupci iz premijerskog mandata bude zabrinutost za neovisnost sudstva, državnog odvjetništva i medija. Pravni sustav Rumunjske, koji je još pod europskom supervizijom, u međuvremenu je jačao i čak prije dvije godine osudio bivšeg premijera Adriana Nastasea zbog korupcije.
"On (Ponta) želi kontrolirati sve, uključivo medije, to je moj najveći strah", kaže politički analitičar Mircea Marian za Reuters i dodaje "mislim da je spreman nagaziti i protukorupcijske istražitelje".
Prema rumunjskom ustavu predsjednik imenuje premijera, suce i tužitelje i može zaustaviti vladine prijedloge.
Strah od Pontina uplitanja u pravosuđe
Znak strahovanja da bi se Ponta mogao obrušiti na pravosuđe brojne su najave novih istraga za korupciju, a neke od njih ciljaju premijerove političke saveznika.
Ponta se obvezao čuvati neovisnost pravosuđa, no zbunjuju njegove učestale kritike na rad DNA, agencije zadužene za suzbijanje i istraživanje korupcije, koju Ponta naziva "pristranom".
"Crni utorak"
Stručnjaci rado podsjećaju na dan iz prosinca 2013., nazvan "crni utorak", kada je parlament zamalo prihvatio amandmane kojima se izabranim dužnosnicima jamči superimunitet. Gurala ih je Pontina koalicija, pa iako u konačnici nisu prošli, javnosti su bili poziv na buđenje.
"Sva postignuća pravosudnog sustava mogla bi se srušiti u dva dana", kaže Livia Stanciu, predsjednica Vrhovnog suda za AFP. "Pontini politički saveznici koji su pod istragom bez sumnje će pokušati pritisnuti ga, kada jednom bude predsjednik, tražeći da ih zaštiti", ocjenjuje Laura Stefan iz Expertforuma, thnik tanka iz Bukurešta.