Screenshot: Youtube
RUSKI desantni brod iskrcao je u petak vojnike, kamione i jedno oklopno vozilo u zaljevu pokraj Sevastopolja na Krimu, javlja Reuters.
Proruske vlasti na Krimu tvrde da izvan ruskih baza nema ruskih vojnika a da su čak i maskirani vojnici koji okružuju ukrajinske vojne objekte "samoorganizirane snage Krima".
Oko 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji.
Ruski zrakoplovi vježbaju nad Sredozemnim morem
Ruska mornarica priopćila je u petak da su zrakoplovi s nosača Admiral Kuznjecov počeli vježbe nad Sredozemnim morem.
Glasnogovornik mornarice Vadim Serga je rekao agenciji Interfax da su vježbe počele s palube Admirala Kuznjecova koji je u veljači bio u posjetu u Cipru i da zrakoplovi uvježbavaju taktiku gađanja u zraku i ostale borbene operacije. U vježbama sudjeluju zrakoplovi Suhoj Su-33 i helikopteri Kamov Ka-27, dodao je Serga.
On nije komentirao imaju li vježbe ikakve veze s referendumom o nezavisnosti Krima koji se u nedjelju izjašnjava o pripojenju Rusiji.
Moskva polaže pravo na zaštitu sunarodnjaka u Ukrajini
Moskva polaže pravo na zaštitu sunarodnjaka u Ukrajini, objavilo je u petak rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon sukoba u kojima je jedna osoba poginula u četvrtak u Donjecku, na istoku Ukrajine.
"Vlasti u Kijevu ne kontroliraju stanje u zemlji. Rusija je svjesna odgovornosti za život svojih sugrađana i sunarodnjaka u Ukrajini i polaže pravo na njihovu zaštitu", priopćilo je ministarstvo.
"U nekoliko smo navrata kazali da vlasti u Kijevu moraju razoružati borce, zajamčiti sigurnost stanovništva i pravo ljudi na organiziranje prosvjeda", piše u priopćenju.
Jedan mladić je ubijen nožem, a više od deset ljudi je završilo u bolnici u četvrtak nakon što su se suparnički prosvjednici sukobili u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku gdje se uglavnom govori ruski.
U najgorem nasilju od prošlomjesečnog svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kojega je podržavala Moskva stotine ljudi su s ruskim zastavama i uzvikujući ime ruskog predsjednika Vladimira Putina sukobili na središnjem Trgu Lenjina s prosvjednicima koji su razvili ukrajinske zastave i osuđivali rusko zauzimanje poluotoka Krima.
Kerry i Lavrov u Londonu o Ukrajini
Američki i ruski šefovi diplomacije u Londonu su se sastali kako bi pokušali pronaći zajednički jezik o stanju u Ukrajini. Na terenu za to vrijeme nove žrtve, pripreme za krimski referendum i pomaci ruske vojske.
Američki državni tajnik John Kerry svom ruskom kolegi Lavrovu ponovio je kako će provedba referenduma o odcjepljenju Krima i pripajanju Rusiji najvjerojatnije povući ozbiljne sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je kako je teško očekivati približavanje mišljenja jer kaže da Moskva još nije poduzela mjere da smanji napetosti. I dok Lavrov priznaje da je situacija teška, Kerry najavljuje poduzimanje koraka.
"Bit će nekakvog odgovora na sam referendum ako ne bude naznaka u rješavanju ovog problema. Već u ponedjeljak poduzet ćemo ozbiljne poteze u Europskoj uniji i SAD-u, u skladu s mogućnostima koje nam se pružaju. Naš je izbor da nas ne stavlja u poziciju da to moramo učiniti", poručio je Kerry.
Rusija je jučer ponovila kako ne želi rat s Ukrajinom te da ima pravo štititi svoje građane na Krimu.
I dok se u Londonu pregovara, stanje na terenu jako je napeto. Tijekom jučerašnjih sukoba pro ukrajinskih i pro ruskih pristaša u istočnom gradu Donjecku poginuo je 22-godišnjak. Organizatori kažu kako je bio član skupine protiv Rusije.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pak u svjetlu tih događaja, ponovilo prijetnje predsjednika Vladimira Putina da zadržavaju pravo intervencije i na istoku te zemlje ako budu ugroženi ruski građani.
Dan je na Krimu osvanuo u dolasku svježih ruskih snaga u pokrajinu koje je ratni brod iskrcao kod Sevastopolja.
Recimo da su napetosti popratila i tržišta pa je moskovska burza zabilježila dodatni pad na razine iz 2009. godine.
Hakeri srušili web stranicu Kremlja, Ruske narodne banke
Hakeri su u petak nekoliko puta uspjeli srušiti službenu internetsku stranicu ruskog predsjednika Vladimira Putina, a pala je i stranica Ruske narodne banke, potvrdili su izvori iz Kremlja.
"U tijeku je snažan cyber napad na internetsku stranicu Kremlja", kazala je glasnogovornica Kremlja dodajući da stručnjaci za sigurnost rade na zaštiti internetske stanice i onemogućavanju daljnjih napada. Ona nije odgovorila zna li se tko stoji iza napada.
Stranica Ruske narodne banke srušena je prije sastanka o kamatnim stopama i stručnjaci ju također pokušavaju osposobiti.
Ruski veleposlanik u UN-u kaže da Rusija ne želi rat
Rusija ni Rusi ne žele rat, a uvjeren sam ni Ukrajinci, rekao je u četvrtak ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin o ukrajinskoj krizi u Vijeću sigurnosti u nazočnosti ukrajinskog premijera.
U izravnom odgovoru Arseniju Jacenjuku, Vitalij Čurkin je optužio Europljane i Washington za izazivanje te krizu "poticanjem Ukrajinaca da silom svrgnu legitimnu vladu".
"Rusija ne želi pogoršanje te krize", dodao je Čurkin.
On je branio legitimitet referenduma predviđenog za nedjelju na Krimu, koji bi mogao dovesti do pripojenja tog poluotoka Rusiji i pozvao se na neovisnost Kosova, koju Moskva ne priznaje.
On je rekao da taj referendum opravdava pravna praznina na Krimu izazvana neustavnim svrgavanjem vlade u Kijevu.
On je govorio nakon nekoliko zapadnih veleposlanika, koji su svi ocijenili da je nedjeljni referendum na Krimu nelegalan i tražili od Moskve i Kijeva da političkim dijalogom mirno riješe krizu.
U sukobima u Donjecku mladić ubijen nožem
Jedan mladić je ubijen nožem, a više od deset ljudi je završilo u bolnici u četvrtak nakon što su se suparnički prosvjednici sukobili u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku gdje se uglavnom govori ruski, priopćile su zdravstvene vlasti.
U najgorem nasilju od prošlomjesečnog svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kojega je podržavala Moskva stotine ljudi su s ruskim zastavama i uzvikujući ime ruskog predsjednika Vladimira Putina sukobili na središnjem Trgu Lenjina s prosvjednicima koji su razvili ukrajinske zastave i osuđivali rusko zauzimanje poluotoka Krima.
Mjesne zdravstvene vlasti priopćile su da je jedan 22-godišnjak iz samoga mjesta umro od rana nanesenih nožem, a da je 15 drugih prebačeno u bolnicu. Organizatori pro-EU skupa koji je osudio rusko zauzimanje Krima su rekli da je ubijeni mladić bio iz njihove skupine.
Rusija je prvi put podržala razmještanje promatrače misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Ukrajini, uključujući Krim, izjavio je u četvrtak švicarski veleposlanik pri OESS-u Thomas Greminger istaknuvši da bi to mogao biti "veliki korak naprijed".
"Ruska Federacija podržala je ideju o brzom odobravanju i brzom razmještanju posebne promatračke misije za Ukrajinu", rekao je Greminger novinarima nakon sastanka izaslanika OESS-a u Beču.
"To je apsolutno pozitivan razvoj događaja", kazao je. Međutim, preostaje razjasniti još niz pitanja u pregovorima među 57 zemalja članica OESS-a, dodao je.
Švicarska, koja trenutačno obnaša rotirajuće predsjedništvo OESS-a, predložila je slanje misije od oko 100 promatrača u Ukrajinu kako bi nadzirali poštivanje ljudskih prava, sigurnost i druga pitanja i tako pomogli u smirivanju napetosti u zemlji.
Krim u nedjelju odlučuje: Rusija ili Ukrajina
Oko 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji, i dok je za etničke Ruse na poluotoku to dugoočekivani dan, kod Ukrajinaca i Tatara prevladavaju nesigurnost i strah.
Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je točka daljnjeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu.
Za mnoge etničke Ruse, koji su sa šezdesetak posto najbrojnije stanovništvo na Krimu, nova vlada u Kijevu predstavlja radikalni ukrajinski nacionalizam, a to se vidi i po plakatima koji su pred referendum postavljeni na Krimu. Na jednom od njih, s desne strane je prikazana karta poluotoka u bojama ruske zastave, a s lijeve strane je poluotok crvene boje prekriven bodljikavom žicom i velikom nacističkom svastikom. Na plakatu piše "16. ožujka mi biramo", a između slika piše "ili". Aluzija ne može biti jasnija.
Birači će na referendumu moći izabrati jednu od dvije opcije, pa će tako pitanja glasiti: "Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?" i "Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?".
Međutim, iako se čini da ovo drugo pitanje nudi mogućnost da poluotok ostane unutar Ukrajine, ustav iz 1992. je daleko od toga. On je bio usvojen ubrzo nakon raspada bivšeg SSSR-a, a zatim ga je brzo ukinula mlada postsovjetska Ukrajina. Taj ustav daje Krimu neovisnost unutar Ukrajine, ali uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi, uključujući Rusiju.
Budući da se proruski parlament već izjasnio da želi povratak Krima Rusiji, ta druga opcija nudi samo nešto duži put povratka poluotoka pod rusku kontrolu, kažu analitičari.
"Da nismo izloženi stalnim prijetnjama aktualnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put", rekao je za Reuters potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov pošto je to tijelo izglasalo pripojenje Rusiji. "Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina svojedobno pripojila Krim. Zbog toga i općeg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije", kaže Cekov.
Krimski Tatari, koji čine 12 posto stanovništva na poluotoku, pozvali su na bojkot referenduma, ali proruske krimske vlasti tvrde da razgovaraju s njima i da su već postigli neke dogovore. Tatari su krimski starosjedioci, ali ih je Staljin masovno deportirao 1944. Počeli su se vraćati 1988. i danas čine osminu stanovništva.
Čelnik krimskih Tatara Mustafa Džemilev izjavio je u srijedu da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je postavio pitanje legitimnosti referenduma nakon kojega bi poluotok na Crnom moru mogao postati dio Rusije. Zbog lošeg povijesnog iskustva s Rusima, Tatari su odani ukrajinskim vlastima. "Izrazio sam dvojbe kada je riječ o odluci da se organizira referendum, kao i o legitimnosti referenduma", rekao je on za ukrajinsku televiziju Kanal 5.
Kao jedina ukrajinska regija s većinskim ruskim stanovništvom i matičnom bazom ruske Crnomorske flote, strateški poluotok novo je bojište Rusije i Zapada o budućnosti Ukrajine.
SAD i Europska unija stalno ističu da neće priznati odluku o pripajanju Krima Rusiji te da je referendum nelegitiman i opasan. Kancelarka Angela Merkel u četvrtak je rekla da će Rusija suočiti s ogromnim ekonomskim i političkim posljedicama ne promijeni li ponašanje na Krimu. Putin tvrdi da su potezi vlasti na Krimu u skladu s međunarodnim pravom te da "aktualne vlasti u Kijevu ne poduzimaju ništa kako bi ograničile nekontrolirano ponašanje ultranacionalista u glavnom gradu i pojedinim regijama". Bijela kuća i EU prijete Rusiji teškim sankcijama, a Moskva zasad za to ne mari i odgovara da će uzvratiti istom mjerom pa će se vidjeti tko će imati veći gubitak.
Krim je danas simbol ruskog identiteta. Za Putina i mnoge Ruse taj je poluotok dio Rusije koji je od 1991. i pada SSSR zarobljen u stranoj zemlji. Važnost koju Krim ima za Putina i Rusiju s povijesnog, kulturnog, vojnog i geopolitičkog stajališta gotovo da nije moguće precijeniti.
Povijest Krima kojeg je Rusija stekla krajem 18. stoljeća za vrijeme vladavine jedne od Putinovih neizravnih prethodnica, carice Katarine Velike, puna je priča o ruskom identitetu iz carskog i sovjetskog doba. Priča je to o vojnim pobjedama i kulturnom utjecaju Ruske pravoslavne crkve. Krim je mjesto gdje je Vladimir Veliki, srednjovjekovni vladar Kijevske Rusije, prethodnice moderne Rusije, primio kršćanstvo i raširio ga među svojim narodom. Krim je natopljen krvlju u dva velika sukoba, Krimskom i Drugom svjetskom ratu, kada je poluotok bio simbol junačkog, ali naposlijetku neuspješnog otpora zavojevačima.
Svaki centimetar ove zemlje upijao je krv, kaže 35-godišnji Nikolaj, trgovački mornar koji će glasati za pripojenje Rusiji. "Mnogi su ruski vojnici dali život za ovu zemlju. Kako bi Rusija mogla dopustiti Ukrajini da je upropasti?".
Krim je bio dio carske i sovjetske Rusije više od 170 godina, dok ga sovjetski lider Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije 'poklonio' Ukrajini 1954. godine. Mnogi Rusi nedjeljni referendum vide kao priliku da se ispravi ono što smatraju povijesnom nepravdom.
Ukrajinci, pak, ne misle odustati od svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Misle ga braniti svim diplomatskim i političkim sredstvima. Od vojne su opcije odustali, svjesni da se ne mogu nositi s višestruko nadmoćnijim ruskim snagama. Kijev referendum smatra nezakonitim, a premijer Arsenij Jacenjuk ističe da Ukrajina neće ustupiti ni pedlja zemlje Rusiji.
Još 1992. godine trebao se održati referendum o tome hoće li će Krim biti dio Ukrajine ili Rusije. Međutim, središnja vlada u Kijevu je spriječila referendum kojem su težile proruske snage. Zauzvrat je Krim dobio status autonomne republike sa pravom samoodlučivanja. Gradom Sevastopoljem se upravljalo direktno iz Kijeva. Kao glavna baza Crnomorske flote ovaj je grad za Rusiju neizmjerno važan.
Regionalne vlasti na Krimu, koje ne priznaje službeni Kijev, pozvale su promatrače da dođu pratiti referendum, a izborno povjerenstvo već je navodno registriralo 50 promatrača iz 21 zemlje, izjavio je u četvrtak na tiskovnoj konferenciji čelnik povjerenstva Mihail Mališev dodajući da su među njima političari i promatrači iz Izraela, SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske i Grčke. Također je rekao da će među promatračima biti zastupnici parlamenata zapadne i istočne Europe kao i Europskog parlamenta.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbila je poziv Krima da pošalje svoje promatrače. Predsjedavajući OESS-a, švicarski predsjednik i ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter, izjavio je da referendum nije u skladu s ukrajinskim ustavom te da stoga nije ni legitiman.
Naime, prema ukrajinskom ustavu, na Krimu se može održati referendum o političkim pitanjima, ali se o promjeni granica države može odlučivati samo na sveukrajinskom referendumu, to jest na razini cijele države. U međuvremenu je ukrajinsko tužiteljstvo Ukrajine podnijelo zahtjev sudu u Kijevu da proglasi nezakonitom i protuustavnom odluku Vrhovnog vijeća Krima (regionalnog parlamenta) o provedbi referenduma.
Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksander Levčenko rekao je u četvrtak da je najavljeni referendum na Krimu opasan presedan za međunarodni poredak i mogao bi otvoriti vrata daljnjim ekspanzionističkim težnjama Rusije, dodajući da ga euforija u Rusiji oko "spašavanja ruskog naroda na Krimu" podsjeća na 30-te godine prošlog stoljeća u Njemačkoj ili 90-te na području bivše Jugoslavije.
Po vlastima u Simferopolju, referendum o statusu Krima smatrat će se nevažećim samo u slučaju da odaziv bude manji od 50 posto, a regionalne vlasti očekuju da će premašiti 80 posto.
Tisuću i petsto pripadnika krimskh snaga sigurnosti osiguravat će više od 1.200 birališta na dan referenduma. Očekuje se da će troškovi pripreme i provedbe glasovanja iznositi oko 1,8 milijuna dolara. A u ishod, koji bi trebao biti objavljen već u ponedjeljak, malo tko realno sumnja.
Novi guverner Donjecka okrivljuje Rusiju za sukobe
Novi guverner ukrajinske regije Donjecka Serhij Taruta izjavio je u petak da iza nasilnih sukoba među suprotstavljenim prosvjednicima, u kojima je jedan čovjek ubijen, stoje Rusi i optužio je Moskvu da iskrivljaava istinu u svoju korist o tome što se dogodilo.
Dmitrij Černajavskij (22) nasmrt je izboden nožem u Donjecku nakon što su se proruski prosvjednici sukobili s prosvjednicima koji zagovaraju europsku integraciju i osuđuju ruski upad na Krim. Ozlijeđeno je 29 osoba, od kojih su četiri zadržane u bolnici.
"...Tamo je bilo, po policijskim podacima, puno ljudi koji nisu iz Ukrajine", rekao je novinarima Taruta očito aludirajući na Rusiju.
Taruta je komentirao priopćenje ruskog ministarstva vanjskih poslova u kojemu se navodi da su sukobi u četvrtak navečer pokazali da su Ukrajinci izgubili kontrolu nad situacijom te da Rusija zadržava pravo da zaštiti svoje sunarodnjake u istočnoj Ukrajini.
"Priopćenje (ruskog) ministarstva vanjskih poslova nije objektivno i iskrivljava stvarnu situaciju", rekao je Taruta, jedna od nekoliko oligarha koje su imenovale nove ukrajinske vlasti da preuzmu kontrolu nad moguće neposlušnim regijama.
Obama se još nada diplomatskom rješenju na Krimu
Američki predsjednik Barack Obama je izjavio u petak ujutro da se još nada da će postići diplomatsko rješenje problema na Krimu, a u suprotnom upozorio Rusiju na posljedice.
"I dalje se nadamo pronalaženju diplomatskog rješenja" ukrajinske krize, rekao je predsjednik Sjedinjenih Država dva dana prije referenduma o pripojenju Krima Rusiji, predviđenom za nedjelju.
"Ali Sjedinjene Države i Europa su složne ne samo u poruci o suverenitetu Ukrajine, već i u u poruci da će biti posljedica kršenja suvereniteta", dodao je američki čelnik novinarima prigodom primanja irskog premijera Enda Kennya.
Obama je to rekao dok je američki državni tajnik John Kerry razgovarao u Londonu s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim u pokušaju pronalaženja izlaska iz krize prije referenduma u nedjelju.
Krimski Tatari prosvjeduju protiv "nezakonitog" referenduma
Uz slogane "Putine, odlazi" i "Ruski vojnici, idite kući", stotine krimskih Tatara izašlo je u petak na ulice prosvjedujući protiv nedjeljnog referenduma koji treba potvrditi pripojenje njihova poluotoka Rusiji.
Noseći ukrajinske zastave, petstotinjak prosvjednika se okupilo na jednoj od glavnih ulica u Bahčisaraju, uporištu te muslimanske manjine na Krimu, pod budnim okom nekolicine pripadnika proruskih dobrovoljačkih milicija koji su stajali preko puta. "Ne želimo ni pomisliti na mogućnost pripojenja Rusiji", rekla je za AFP četrdesetogodišnja Fatima Sujtarova koja je došla na prosvjede sa kćeri.
"Budućnost našeg naroda vidimo samo u Ukrajini", dodala je.
Tatari, muslimanska manjina na Krimu, doživjela je u vrijeme Staljinove diktature masovni progon u Sibir i u srednju Aziju, odakle se mogla vratiti tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Danas udio Tatara u stanovništvu Krima iznosi 12 do 15 posto. Priklonili su se prosvjednicima protiv bivšeg proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
"Svakih pet godina Rusija ratuje, ne želimo da se naša djeca bore za nju", istaknuo je Sajd Umir (63). Više kamiona s ruskim vojnicima stajalo je u petak ujutro na glavnoj cesti koja vodi u Bahčisaraj, ali se nisu pojavili na prosvjedima, izvijestio je novinar AFP-a.
Nekoliko sati prije prosvjeda, brojni muslimanski vjernici okupili su se u glavnoj bahčisarajskoj džamiji na molitvu za mir.
"Samo Bog zna što će biti. Mi samo želimo živjeti u miru", rekao je 79-godišnji Hadži Rasim Islam Setar Ogoli.
Nešto ranije, tatarski vođa Mustafa Džemilev pozvao je u razgovoru za AFP na bojkot referenduma i zatražio od NATO-a da intervenira "kao na Kosovu", "prije nego se dogodi pokolj".
Džemilev je početkom tjedna razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i rekao mu da Tatari "neće ratovati za Rusiju nego će braniti teritorijalnu cjelovitost svoje zemlje".
Lavrov: Rusija ne planira invaziju na jugoistočnu Ukrajinu
Rusija ne planira izvršiti invaziju na jugoistočnu Ukrajinu, ali će Kremlj poštovati rezultate predstojećeg referenduma na Krimu, izjavio je u petak u Londonu ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
"Ruska Federacija nema i ne može imati planove za upad u jugoistočne regije Ukrajine", ustvrdio je Lavrov.
Nakon što je nekoliko sati razgovarao s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem u Londonu, Lavrov je rekao da Rusija i Zapad još uvijek nemaju zajedničku viziju glede Ukrajine te da Moskvi nisu potrebne međunarodne strukture da joj pomognu u posredovanju u razgovorima s Kijevom.
"Mi ćemo poštovati volju naroda Krima na predstojećem referendumu", rekao je Lavrov novinarima u rezidenciji ruskog veleposlanika u Londonu.
Krim više znači Rusiji nego što Falkandsko otočje znači Velikoj Britaniji, kazao je on.
Argentinske snage izvršile su invaziju na Falkandsko otočje 1982. nakon čega je Margaret Thatcher, tadašnja britanska premijerka, poslala mornaricu koja je povratila otoke u kratkom, ali krvavom ratu. Argentina je posljednjih godina pojačala pozive Britaniji na razmatranje suvereniteta otoka.
U međuvremenu je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Genadij Gatilov izjavio da je nacrt rezolucije UN-a, kojega je podržao SAD, o referendumu na Krimu "neprihvatljiv".
"...Taj nacrt rezolucije sadrži poziv na odbacivanje rezultata referenduma na Krimu. Zbog toga je takva rezolucija za nas neprihvatljiva", istaknuo je Gatilov, a prenosi agencija Interfax.
Oko 1,8 milijuna registriranih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji. Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je točka daljnjeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu.