Foto: Hina
Prošlo je od toga gotovo dvije godine, što znači da je pravo vrijeme da se prisjetimo nekih obećanja koje su SDP i njihovi partneri davali dok su od građana žicali glasove. Pogledajmo za početak što famozni Plan 21 kaže o porezima.
"Hrvatska ima jedno od najvećih poreznih opterećenja gospodarstva i stanovništva u Europi koje izravno smanjuje razvojni potencijal poduzeća i kupovnu moć hrvatskih obitelji", tvrdila je Kukuriku koalicija, obećavajući da će kada preuzme vlast porezno rasteretiti građane.
Ishod je poznat. PDV je u mandatu ove vlade skočio na 25 posto, a sada ponovo raste. Međustopa PDV-a podiže se s 10 na 13 posto. Uoči izbora 2011. Kukuriku koalicija je ispravno dijagnosticirala problem, Hrvatska doista ima jedno od najvećih poreznih opterećenja u Europi. Veću stopu PDV-a u Europskoj uniji imaju tek Mađari.
Za vladajuću koaliciju, međutim, to više ne predstavlja problem. Štoviše, nakon dolaska na vlast odustali su od svoje predizborne retorike. Pa tako ministar financija Slavko Linić sada mrtav-hladan tvrdi sljedeće: "Nije istina da su porezi u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama".
BDP pada, a država se zadužuje
Isti taj Linić u srpnju 2011. godine, dok se još pripremao za ministarsku zadaću, tvrdio je da će hrvatsko gospodarstvo već u 2012. rasti za najmanje tri posto. Podsjećamo, hrvatski BDP je 2012. pao za čak dva posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić taj statistički podatak popratio je tvrdnjom kako je takav pad bio i očekivan.
"Društveni se standard mora zasnivati na stvaranju nove vrijednosti, odnosno na novcu koji je zarađen, a ne posuđen, jer zaduživanje kojim se financira potrošnja, a ne ulaganja, vodi izravno u propast", rečenica je koja se također može pročitati na internetskim stranicama Kukuriku koalicije.
Nakon što su osvojili vlast, Milanovićeva je vlada, međutim, preuzela HDZ-ov model vladavine. Na dug se živi i dalje; Linić je na proljeće u SAD-u posudio 1,5 milijardu dolara. Posuđeni novac se, naravno, ne ulaže u razvoj već se njime financiraju kamate prijašnjih dugova u kojima nas je ostavio HDZ.
Predizborna obećanja ne samo da su zaboravljena, već nas sada SDP-ovci uvjeravaju da zaduženje nema alternativu. Rekao je to u Saboru Zoran Milanović, podnoseći izvještaj o stanju nacije, na što se Linić nadovezao tvrdnjom kako Hrvatska narednih pet do šest godina nema drugog izbora nego se neprestano zaduživati. "Zaduživanje se ne da izbjeći", nova je Linićeva mantra.
Rasprodaja države
Jedini drugi način da prikupi novac ova vlada vidi u rasprodaji više-manje svega što se prodati da. Na privatizacijski bubanj idu Hrvatska poštanska banka, Croatia osiguranje, HŽ Cargo, Croatia Airlines... A to je tek početak. Prije izbora 2011. godine masovne privatizacije Milanović i ekipa nisu najavljivali.
Štoviše, na svojim internetskim stranicama Kukuriku koalicija ima rubriku pitanja i odgovori. Jedan ih je građanin tako upitao zbog čega se poslovanje državnih firmi ne prebaci na HPB, kao jedinu državnu banku. Kada bi svi zaposlenici javnog sektora plaće dobivali preko HPB-a, državna bi banka zauzela nezanemariv dio tržišta, te bi mogla konkurirati privatnim komercijalnim bankama, natjerati ih da smanje kamate i ponude građanima povoljnije kredite čime bi se potaknula potrošnja.
"HPB je jedina banka u državnom vlasništvu i logično bi bilo da sve transakcije Državnog proračuna idu preko te banke. Tako je i bilo do 2003. godine kada je HDZ te poslove prenio na komercijalne banke", tvrdili su iz Kukuriku koalicije prije nego što su izabrani. Dvije godine kasnije, na sjednici Vlade obznanjeno je da će novi vlasnik HPB-a, vjerojatno već prije kraja godine, postati ili Erste ili OTP.
Puna usta investicija
Zatim su tu i neostvarena obećanja o investicijama. Koje su, kako nam redovito tumače ministri zaduženi za sektor gospodarstva, jedini put prema oporavku. Prije dolaska na vlast Kukuriku koalicija imala je velike investicijske ambicije. Pogledajmo što piše u Planu 21: "U kratkom roku gospodarska politika će se usmjeriti prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Porezno i na druge načine rasteretit ćemo i smanjiti troškove gospodarstva".
Dvije godine kasnije, i dalje se svi slažu da su nam investicije potrebne. Priljev kapitala na tržište je, međutim, izostao. No, u Vladi vjeruju da oni nisu zato krivi. Krivi su, ako je vjerovati Liniću, poduzetnici koji ne žele investirati, iako su svi preduvjeti za to ispunjeni.
"Vlada je odradila svoj posao. Ali unatoč našim mjerama, zakazale su privatne investicije. Zbog toga nema novih radnih mjesta... Privatni sektor iz proračuna je dobio 7 ili 8 milijardi kuna, a ništa nisu napravili", rekao je Linić prije nekoliko dana na konferenciji za novinare, poručivši gospodarstvenicima da bi se trebali baviti sobom, a ne politikom.
Stranački ljudi u najudobnijim foteljama
"Zaposlit ćemo mlade i obrazovane ljude i to na principu znanja i stručnosti, a ne političke podobnosti ili rodbinske povezanosti. Nećemo vas iznevjeriti!", obećanje je koje se također može pročitati na stranicama Kukuriku koalicije, također u rubrici pitanja i odgovori. Obećali su to Kukurikavci "zahvalnoj mami iz Zagreba", koja im je poručila da će glasati za njih zato što se nada da će njena kćer dobiti posao u struci i maknuti se s burze rada.
Vrlo brzo se, međutim, pokazalo da glavni preduvjet za najodgovornije poslove u državnom sektoru preduvjet nije stručnost i kompetencija, već odgovarajuća stranačka iskaznica. Svoje ljude su SDP-ovci, baš kao i HDZ prije njih, posjeli u najudobnije fotelje. Najrecentniji primjer je onaj Jurice Meića, zagrebačkog SDP-ovca kojeg je Mirando Mrsić u jeku kampanje za predsjednika zagrebačkog SDP-a zaposlio u svom Ministarstvu rada.
Isti taj Mrsić nezaposlenim mladim ljudima nudi nešto manje unosnu soluciju: volonterski rad s ciljem stjecanja iskustva za koji će mjesečno primati 1600 kuna. Uz takav način poticanja zapošljavanja, nije nikakvo iznenađenje što u Hrvatskoj prema podacima Zavoda za zapošljavanje trenutno ima 330 tisuća nezaposlenih. Usporedbe radi, kada je Jadranka Kosor predala Milanoviću premijerski ured, nezaposlenih je bilo 315 tisuća.