Foto: scx.hu
SVAKI norveški građanin u srijedu je teoretski postao milijunaš u lokalnoj valuti, zahvaljujući državnom naftnom fondu, čija vrijednost je snažno porasla, zbog rasta cijena nafte i plina.
Norveški naftni fond osnovan je 1990. godine, te sada posjeduje jedan posto svih vrijednosnih papira, odnosno dionica i obveznica izdanih u svijetu, te nekretnine na raznim kontinentima. Dok se druge nacije bore sa dugovima, Norvežani su, zahvaljujući državnom fondu, koji je samim time u vlasništvu svih građana, postali jedna od najbogatijih nacija.
Preliminarni izračunu Norveške središnje banke, koja upravlja fondom, pokazuje da je njegova vrijednost premašila 828,66 milijardi dolara ( 5,2 bilijuna norveških kruna kruna), javlja Reuters.
Prema posljednjem popisu stanovništva, Norveška ima oko pet milijuna stanovnika, što znači da na svakog stanovnika otpada milijun norveških kruna, vrijednosti fonda. Preračunato u domaću valutu, to je nešto preko 900 tisuća kuna.
Naravno, ovaj novac Norvežani neće potrošiti, već ostaje u fondu za buduće generacije.
Ministrica financija Siv Jensen izjavila je za Reuters da je ovaj fond, čiji službeni naziv je Vladin globalni mirovinski fond, pomogao kompenzirati nepredvidljive oscilacije u cijenama nafte i plina.
Naime, Norveška je sedmi izvoznik nafte u svijetu, te joj prihodi uvelike ovise o kretanju cijena.
Norveški naftni fond trenutno je veličine 183 posto norveškog BDP-a, prema podacima za 2013. godinu, a očekuje se da će dosegnuti vrhunac 2030. godine kada bi njegova vrijednost trebala dosegnuti 220 posto BDP-a.
"Najveći uspjeh ovog fonda je da je Vlada putem njega uspjela novac uštedjeti za budućnost. Postoje mnogi primjeri zemalja koje to nisu uspjele," komentirao je Oeystein Doerum, glavni ekonomist DNB Marketsa, a prenosi Reuters.
Norveška većinu sredstava fonda ulaže u inozemstvu, radi što veće raspršenosti investicija. Vlada smije potrošiti najviše 4 posto vrijednosti fonda godišnje, što je otprilike i godišnji prinos fonda.
Ovakvo bogatstvo omogućuje norveškim građanima pogodnosti koje su drugdje teško zamislive. Primjerice, farmeri u arktičkim dijelovima zemlje dobivaju poticaje za grijanje štala. Osim toga, jedna petina građana prima neki oblik socijalne pomoći, iako je nezaposlenost samo 3,3 posto.