Ilustracija: Shutterstock
SVJETSKI je dan slobode medija. U Hrvatskoj prolazi u znaku presuda za sramoćenje, a na sve manje medijske slobode upozorit će i sami novinari, pet minuta do 12 sati, akcijom 'Pet minuta gromoglasne tišine'.
"I dalje se nastavlja da poslodavci režu troškove, položaj novinara sve je nestabilniji, ima otkazivanja, rezanja plaća... To se sve odražava na profesionalne novinarske standarde i utječe na rad, profesionalizam i medijske slobode", kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka.
Duka upozorava i na problem netransparentnog vlasništva u medijima, ali i na dokidanje stečenih prava novinara- kolektivni ugovori se ukidaju, a nakladnicima je kroz sustav RPO-a omogućeno da novinare angažiraju bez zasnivanja radnog odnosa.
Svjetski dan slobode medija prolazi i u znaku presuda za sramoćenje. Posljednja, nepravomoćna presuda za srampoćenje je ona Slavici Lukić koja je kažnjena s 26 tisuća kuna. HND je, podsjetimo, zatražio ukidanje djela sramoćenja iz Kaznenog zakona, kaže Duka.
"Ministarstvo pravosuđa izrađuje izmjenu tog Zakona u kojem će, vjerujem, biti olakšana pozicija novinara protiv kojih je sve više tužbi, upravo zbog sramoćenja, jer je to sad kazneno djelo zbog kojeg je najlakše suditi novinare", kaže Duka.
Na svjetski dan slobode medija mi smo provjerili i koliko novinarima vjeruju građani:
"Ono što se vidi je pola- pola"
"To je prevara"
"Oni govore kako im je potrebno, a ne istinu"
Laž prevladava, ne istina. Imaju oni svoje sponzore- Jovanovića, Josipovića i Milanovića", kažu građani.
Inače, u Hrvatskoj je u posljednjih pet godina bez posla ostalo do 2000 novinara. Podaci Ministarstva kulture pokazuju da su prihodi on novina i periodike od 2008. do 2012. pali sa 3,1 milijardu na milijardu kuna, a za deset posto pali su i prihodi televizija.
Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda želeći podsjetiti Vlade država članica da im je dužnost poštovati i podržavati pravo na slobodu izražavanja.
UN upozorava na progon novinara
Sloboda medija je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je ključno za opstanak demokracije, izjavio je u subotu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u povodu Svjetskog dana slobode medija, upozorivši da se novinari i dalje proganjaju, uhićuju i ubijaju.
"Sloboda medija ključna je za opstanak demokracije...sloboda izražavanja, nezavisni mediji i opći pristup znanju učvrstit će naše napore za postizanjem trajnih rezultata za ljude i planet", kazao je Ban ki-Moon. Upozorio je da se novinari i dalje otimaju, uhićuju, premlaćuju i ubijaju jer govore ili pišu o "neugodnim istinama".
"Takvo postupanje prema novinarima je nedopustivo u svijetu koji više nego ikada ovisi o globalnim informativnim medijima i novinarima koji u njima rade", istaknuo je prvi čovjek Ujedinjenih naroda. "Na današnji Svjetski dan slobode medija pozivam sve vlade, društva i pojedince da aktivno brane ovo temeljno ljudsko pravo", poručio je Ban Ki-moon.
Podsjetio je da je prošle godine ubijeno 70 novinara, od kojih su mnogi izgubili živote u područjima u kojima se vode oružani sukobi. Ove je godine ista sudbina do sada zadesila 14 novinara. "U zatvorima je prošle godine skončalo 211 novinara, od 2008. ih je u egzilu završilo 456, a od 1992. broj ubijenih novinara premašio je 1000 - skoro jedan novinar svaki tjedan", kazao je Ban.
"Ovo su uznemirujuće brojke. Iza svake takve statistike se krije žena ili muškarac koji su jednostavno obavljali svoj zakoniti posao", dodao je i istaknuo da "ne smije biti nekažnjivosti za one koji nasiljem, zastrašivanjem ili izvrtanjem sudskih procedura ometaju ili osujećuju njihov rad".
Prema njegovim riječima, "temeljna sloboda primanja i priopćavanja informacija putem medija ugrožena je svaki dan u godini".
Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan slobode medija 3. svibnja 1993. u skladu s člankom 19 Opće deklaracije o ljudskim pravima.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također je ukazala na ključnu ulogu medija u razvoju demokracije i odala počast novinarima diljem svijeta.
"Svjetski dan slobode medija služi kao podsjetnik koliko su važni slobodni mediji i njihova temeljna uloga u civilnom društvu. To je dan kada odajemo počast novinarima koji rade u sve težim uvjetima", priopćila je predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović.
Poput Ban ki-Moona i Mijatović je izrazila zabrinutost za sigurnost novinara koja je sve više ugrožena, posebno naglasivši situaciju u Ukrajini. "Međunarodne organizacije moraju raditi zajedno kako bi izvršile pritisak na vlasti da omoguće sigurnost novinara", poručila je Mijatović. OESS je povodom današnjeg dana objavio drugo izdanje Vodiča za sigurnost novinara.
Reporteri bez granica (RSF) su u veljači svrstali Hrvatsku na 65. mjesto po indeksu medijskih sloboda, jedno mjesto niže nego lani. RSF je u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu naveo da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda "kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav", ali da treba još puno toga napraviti.
"Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja", istaknuo je tada RSF u izvješću.
Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto, na 34. poziciju. Mađarska je pala za osam mjesta - s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora pala je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.
Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.
EK podupire četiri projekta
U povodu Svjetskog dana slobode medija Europska komisija je objavila da podupire četiri projekta vrijedna 800.000 eura koji imaju za cilj jačati pravo na slobodu izražavanja i medijski pluralizam.
Za četiri projekta, pokrenuta početkom ove godine, Europski parlament je izdvojio 800.000 eura. "Oni imaju ključnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja, koju jamči Povelja EU-a o temeljnim pravima i ulogu medija u očuvanju demokracije", navodi Komisija.
Prvi je projekt "Jačanje novinarstva u Europi", koji provodi Centar za medijski pluralizam i medijske slobode u suradnji s Centrom za medijske i komunikacijske studije. Projekt podupire novinare u Europi u situacijama kada su im ugrožene uređivačke slobode. Centar razvija međunarodnu mrežu medijskih pravnika koji će novinarima pomagati da bolje razumiju regulatorne i zakonske parametre kod prikupljanja informacija, izvještavanja i objavljivanja.
Drugi je projekt Jačanje novinarskih prava i vještina. Međunarodni press institut pruža pravnu, teoretsku i praktičnu potporu u pitanjima klevete. Cilj je stvoriti pozitivno zakonsko okruženje koje poštuje ulogu medija u društvu i koje istodobno omogućava žrtvama lažnog ili krivog izvještavanja da na odgovarajući način zaštite svoj ugled.
U okviru trećeg projekta Komisija financira Index cenzure, izradu digitalne mape kršenja medijskih sloboda i pluralizma u zemljama članicama i kandidatskim zemljama.
Četvrti projekt je Sigurnosna mreža za europske novinare u okviru kojeg udruge Osservatorio Balcani e Caucaso, SEEMO, Ossigeno Informazione i profesorica Eugenia Siapera sa sveučilišta u Dublinu prate, provjeravaju i dokumentiraju medijske slobode u Italiji, jugoistočnoj Europi i Turskoj.
Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a 1993. godine i obilježava se 3. svibnja, na dan kada je donesena Deklaracija u Windhoeku, glavnom gradu Namibije, gdje se održao seminar UNESCO-a o promicanju neovisnosti i pluralizma medija u Africi.
Povelja EU-a o temeljnim pravima jamči poštovanje slobode i pluralizma medija, pravo na informacije i slobodu izražavanja.