Syriza danas spremna zauzeti vlast u Grčkoj: Srušit ćemo postojeći sistem i tražiti ukidanje duga

Foto: Hina

SYRIZA, radikalna lijeva stranka s antikapitalističkim stavom, koja bi prema anketama danas mogla dobiti većinu u grčkom parlamentu, postoji tek deset godina. Na prošlim izborima u svibnju 2012. stranka je dobila tri zastupnika u parlamentu. Nastala je iz nekoliko raskola u komunističkom pokretu.

Stranka je posljednjih godina imala ogroman uzlet popularnosti jer pokazuje jak otpor prema postojećem sistemu, što se većini Grka koji gotovo tonu pod brojnim dugovima, čini kao jedina nada. Stranka je protiv politike štednje na koju je dosadašnja vlada bila primorana u zamjenu za kredite Trojke (Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda) koji su s 240 milijardi eura spasili Grčku od bankrota.

Humanitarna kriza

"Politika štednje u Grčkoj nije uspjela. Osakatila je gospodarstvo i velik dio radne snage učinila nezaposlenom. Ovo je humanitarna kriza. Vlada je obećala kreditorima da će dodatno smanjiti plaće i mirovine te povećati poreze u 2015., ali ta obećanja vežu samo vladu Antonisa Samarasa. Koja će, zbog tih razloga, biti izbačen iz ureda na izborima 25. siječnja", najavljuje vođa Syrize Alexis Tsipras u svom komentaru za Financial Times.

Ako pobijede na izborima pregovori s Europskom unijom će biti teški, ali "imamo spreman arsenal argumenata i oružja" poručio je glavni Syrizin ekonomist John Milios u listu The Guardian.

Syrizu podržavaju feministički pokreti, mladi aktivisti, anti-globalisti, antirasisti, LGTB zajednica, nezaposleni... Većina članova je visoko obrazovana. Stranka ima duboke korijene među intelektualcima i građanstvom što im omogućava veliku izlaznost na izborima budući da su potpuno svjesni važnosti ovih izbora. Priključile su im se tisuće studenata, koji se identificiraju s marksizmom i izuzetno su dobri zagovaratelji politike Syrize, piše magazin Jacobin.

Najpopularniji su u Ateni, gdje živi trećina grčka populacije. Žestoko im se protive većinom umirovljenici, domaćice i samozaposleni.

Zdravstveno osiguranje svima

Syrizini prioriteti u Grčkoj su: uspostavljanje električne energije u svim kućanstvima jer su mnogi ostali bez struje zbog neplaćanja, besplatni školski obroci za svu djecu i zdravstveno osiguranje za sve jer je trenutno trećina Grka isključena iz zdravstvenog sustava.

Druga stvar koju stranka zagovara je da se Grčkoj oprosti dug kao što je 1953. na Londonskoj konferenciji oprošten dug Njemačkoj i tako joj se pomoglo da postigne svoje poslijeratno ekonomsko čudo.

"Grčka je bila među međunarodnim kreditorima koji su u tome sudjelovali. Kako je politika štednje prouzročila prekomjerne dugove diljem Europe, mi tražimo održavanje europske dužničke konferencije koja će na sličan način dati snažan poticaj rastu u Europi.To je moralna obveza", piše Tsipras u Financial Timesu.

Neće pregovarati

Dodao je da se Grčka treba riješiti apsurdnih poreza koji su nametnuti posljednjih godina. Njihovi najvažniji zahtjevi nisu uopće podložni pregovorima, napominju iz Syrize.

Uspon Syrize na vlast brine ekonomsku i poslovnu europu, Njemačku i kreditore navikle na uredno vraćanje dugova uz koje ide i osiromašivanje Grka. Grčka je od početka financijske krize vladajućem ekonomskom poretku bila primjer onoga što ne žele vidjeti u ostalim zemljama, uključujući i tvrdoglavi otpor građana. Analitičari upozoravaju da ipak nema straha od grčkog izlaska iz Eurozone i novih posljedica po ekonomiju.

"Njemačka Vlada može reći: Grčka je mala zemlja i ako im kažemo ne i natjeramo van iz EU neće jako boljeti, jer 50 milijardi eura njemačkog kapitala u Grčkoj je kap u moru ukupne imovine njemačkih banaka i najterati ili pristanite ili izađite. Uzevši u obzir koliko je grčko stanovništvo propatilo vjerojatno je bolji izbor na duže staze igrati na njemački blef o izbacivanju Grčke", kaže John Weeks sa Sveučilišta u Londonu, a prenosi Media servis.

Otvoreno je 19 449 biračkih mjesta

Birališta se zatvaraju u 19 sati, a prve procjene rezultata očekuju se u 21:30.

Otvoreno je ukupno 19 449 biračkih mjesta, a neka su kasnila s otvaranjem zbog loših vremenskih uvjeta. Pravo glasa ima ukupno 9.808.760 osoba.

Pročitajte više