U devet mjeseci utvrđeno 7104 prekršaja i 10 kaznenih djela u radnim odnosima

Foto: Guliver Image/Getty Images

INSPEKTORI rada za radne odnose proveli su u devet mjeseci 10.662 inspekcijska nadzora primjene propisa u kojima je utvrđeno 7104 prekršaja i 10 kaznenih djela, priopćio je noćas Državni inspektorat Republike Hrvatske.

Inspektorat navodi kako su inspektori zbog utvrđenih nezakonitosti poduzeli sve propisane mjere i radnje pa nadležnim sudovima podnijeli 3197 optužnih prijedloga, izdali 25 prekršajnih naloga u iznosu od 148.100 kuna, 52 obvezatna prekršajna naloga u iznosu od 288.930,65 kuna te naplatili 194 kazne na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.698.000,00 kn.

Također je, ističe Inspektorat, primjenom članka 58. stavka 3. Zakona o Državnom inspektoratu naplaćen iznos od 3.540.000 kuna, a primjenom Zakona o strancima naplaćeno još 480.000,00 kuna u korist državnog proračuna.

Inspektorat navodi kako su ukupno mjere inspektora rada za radne odnose uprihodile u državni proračun u devet mjeseci 6.155.030 kuna. Dodaje i da su u istom razdoblju prekršajni sudovi temeljem njihovih optužnih prijedloga donijeli presude kojima su poslodavci proglašeni krivima u 1266 okončanih predmeta te su u jednom slučaju izrekli kaznu zatvora, a presudili 1234 novčane kazne u iznosu od 24.912.245 kuna.

Zapečaćen 81 poslodavac

Podsjeća i kako mjeru zabrane rada poslodavcima za određene povrede propisa inspektori primjenjuju već godinama.

Postupajući po zakonu. u devet mjeseci ove godine inspektori rada donijeli su 287 usmenih rješenja, a kako ističe Inspektorat, najviše je usmenih rješenja na određeno vrijeme dok se ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od 30 dana.

U 118 predmeta naplaćen je iznos od 3.540.000,00 kuna te je u 16 predmeta novoga Zakona o strancima naplaćeno još 480.000 kuna.

Kada su nadzirani poslodavci otklonili nedostatke koji su bili razlog za pečaćenje (nelegalno zapošljavanje, odnosno rad radnika bez sklapanja ugovora o radu, neprijavljivanje radnika mirovinskom i zdravstvenom osiguranju) i platili iznose od po 30.000 kuna po svakom nelegalno zaposlenom radniku, izbjegnuto je izvršenje mjere pečaćenje, navodi Inspektorat i dodaje kako su mjeru pečaćenja morali primijeniti kod 81 poslodavca u devet mjeseci.