Udruge: Hrvatska je i dalje opterećena sukobima vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom

Foto: FAH

U POVODU druge godišnjice od priključivanja Hrvatske EU 1. srpnja, Inicijativa "Svi mi za Hrvatsku svih nas" i Antifašistička liga istaknuli su u utorak da je hrvatsko društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom - nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine i prava sudionika rata te da su te teme više no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna.

Stoga su pozvali sve vladine institucije, opoziciju i javnost na reagiranje na govor mržnje te na preuzimanje inicijative na zaštiti slobode izražavanja i medijske slobode.

U javnosti dominiraju ratna prošlost i zločini

"Zaustavljen je proces i izgradnje povjerenja i pomirenja i javnim raspravama dominiraju ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata unatoč tome što smo u gospodarskoj krizi i imali bi puno drugih tema o kojima bi se moglo argumentirano razgovarati", rekla je na konferenciji za novinare voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

Ustvrdila je da danas svjedočimo nespremnosti društva na kritičko promišljanje o zbivanjima iz 90-ih i vlasti na omogućavanje dostupnosti podataka iz tog vremena.

"Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz prošlog stoljeća", kazala je Teršelič.

Za reaktiviranje političara optuženih ili osuđenih za ratne zločine, ustvrdila je da se radi o povratu u retoriku iz ranih 90-ih, iako je, kaže, zabilježen i pozitivan pomak zbog zabrane kandidiranja osoba koje su osuđene za ratni zločin.

Pozitivnim je ocijenila zajedništvo u osudi kukastog križa na splitskom Poljudu, ali ne i drugih isključivosti.

"Reagiranjem na kukasti križ politička opozicija i pozicija pokazale su da mogu pravodobno reagirati", ustvrdila je Teršelič, upitavši mogu li tako reagirati i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina.

"Kada bi se kultura sjećanja razvijala u duhu nerelativizacije zločina već istraživanja i kada bi se uz sva tri razdoblja stradanja iz naše povijesti - i za Drugi svjetski rat, političko nasilje u vrijeme jugoslavenskog socijalizma i Domovinski rat, razvijala na uključujući način, ne bi imali toliko incidenata", kazala je.

"Svastika na Poljudu nije nikakvo iznenađenje"

S njenom tvrdnjom da svastika na Poljudu nije nikakvo iznenađenje te da se ona nadovezuje na politiku uzastopnih vlada od 1990., koja je prepoznatljiva po relativizaciji zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu i demonizaciji antifašizma i narodnooslobodilačke borbe, složio se i predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić.

"Cijela je ta reakcija oko kukastog križa malo licemjerna. Da talijanski novinari to nisu otkrili, sve bi otišlo pod ledinu. Pošto je to izašlo u svijet i pošto je to bila međunarodna utakmica, onda je to ispala strašna stvar. Nitko od HNS-a ili političara nije prije reagirao na to da postoji Torcida Jugend koji nose te znakove. Postoji i slovo 'u' sa križem 25 godina, a Crkva niti jedanput nije rekla da je to blasfemnija i da je povezivanje terorističkog znaka s križem nešto što Katolička crkva osuđuje", rekao je Pusić.

Ustvrdio je da u Hrvatskoj dominiraju ideološki sukobi koji vuku natrag na stvari koje bi u svakom normalnom društvu trebale biti više-manje riješene stvari te da se revizija prošlosti i, kako je kazao, bezočno podmetanje i falsificiranje, ne bazira na nalaženju revolucionarnih novih dokumenata koji bi pokazali, npr. da u Jasenovcu nije bilo više od 200 žrtava i to uglavnom kriminalaca, "kao što to tvrdi novoosnovano društvo za istraživanje trostruke funkcije Jasenovca i povjesničari poput Mladena Ivezića koji tvrde da zločina tamo nije bilo".

Nema progona za sve prisutniji govor mržnje i diskriminacijski govor u medijima

Jelena Berković iz udruge GONG osvrnula se na prijetnje novinarima i aktivistima, ustvrdivši da se nalazimo u paradoksalnoj situaciji u kojoj s jedne strane svjedočimo sve većem broju takvih prijetnji, dok s druge strane nema progona za sve prisutniji govor mržnje i diskriminacijski govor u medijima i općenito u javnom diskursu.

"Brine nedostatak institucionalnog okvira za obranu u situacijama prijetnji novinarima, a što se tiče medija, ne postoji sistemski nadzor nad provedbom redakcijiskih statuta koji bi trebali štititi novinarsku profesiju od privatnih interesa vlasnika", upozorila je.