Foto: Hina
Prema planu EK Hrvatska bi trebala primiti 1,73 posto osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i već se nalaze na teritoriju Europske unije te 315 osoba ili 1,58 posto od ukupno 20.000 izbjeglica koji su sada izvan EU-a.
> EK predložila migracijske kvote: Hrvatska mora primiti 315 izbjeglica
Riječ je o dvije mjere: preraspodjeli osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i već se nalaze na teritoriju EU-a te preseljenju izbjeglica koje iz trećih država masovno pristignu na teritorij EU-a.
Prva brojka, odnosno postotak, predstavlja ključ po kojem bi se raspodijelio teret primanja izbjeglica u slučaju masovnog priljeva izbjeglica u neku od zemalja članica. Hrvatska bi od toga broja, koji nije moguće unaprijed utvrditi, primila 1,73 posto, Njemačka 18,42 posto, Francuska 14,17 posto, Italija 11,84 posto.
Prošle godine je bilo više od 360.000 zahtjeva za izdavanjem azila, a odobreno je samo polovica oko 185.000, a šest zemalja - Njemačka, Švedska, Francuska, Italija, Velika Britanija i Nizozemska podnijele su najveći teret.
Druga brojka odnosi se na izbjeglice koje uživaju zaštitu Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR), koji je od EU-a zatražio da svake godine primi 20.000 Sirijaca. Hrvatska bi po izračunu Komisije trebala primiti njih 315.
Kriteriji za raspodjelu
Kriteriji za raspodjelu su veličina države, bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti i broj izbjeglica koje je država već primila.
Osim uvođenja kvota, europska migracijska strategija uključuje borbu protiv krijumčara kako bi ih se spriječilo da ukrcavaju izbjeglice te znatno povećavanje proračuna i sredstava za nadzor i spašavanje u Sredozemnom moru.
O programu koji je Komisija predstavila zemlje članice raspravljat će u lipnju. Očekuje se veliki otpor ovome prijedlogu, pogotovo u Velikoj Britaniji, u kojoj ističu da bi primanje novih migranata samo potaknulo nove potencijalne migrante da riskiraju život i dokopaju se Europe.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans kaže da bi "najgore rješenje bilo ostaviti stvari kakve su sada".
"Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker preuzeo je rizik iako nije siguran da će dobiti potporu Vijeća", rekao je Timmermans.
Slovenski premijer rezerviran glede izbjegličkih kvota
Slovenski premijer Miro Cerar u srijedu je rezervirano reagirao na prijedlog Europske komisije o uvođenju kvota za raspodjelu više od 20 tisuća izbjeglica koji trebaju međunarodnu zaštitu po državama članicama EU-a.
Cerar je rekao da o mogućim kvotama još treba obaviti raspravu, te da su čelnici zemalja članica na travanjskom summitu zaključili kako će se prihvat izbjeglica temeljiti na dragovoljnom načelu.
"Ako se sada predlažu obvezujuće kvote, onda o tome na Europskom vijeću treba donijeti novo stajalište", kazao je Cerar, dodavši da njegova zemlja ne bježi od imigracijske problematike i da je solidarna, te spremna prihvatiti "određeni broj" izbjeglica, i to u skladu sa svojim mogućnostima.
Slovenija će po njegovim riječima proučiti ovaj prijedlog Europske komisije i provjeriti svoje kapacitete koje bi se izbjeglicama mogle staviti na raspolaganje.
Slovenski premijer nije želio govoriti koliko bi Slovenija izbjeglica mogla prihvatiti. Prije dva tjedna, u vrijeme akutne krize nakon tragedije ilegalnih migranata u Sredozemlju Cerar je kazao da bi njegova zemlja, u skladu sa svojom veličinom i ekonomskim mogućnostima, mogla primiti "15 do 20" imigranata koji traže azil, te ponuditi svoj patrolni brod Triglav za sprječavanje budućih tragedija uz afričku obalu.
Prema europskom migracijskom programu i kvotama koje je u srijedu predložila Europska komisija Slovenija bi međutim trebala primiti više od 200 izbjeglica koji čekaju da im se dopusti dolazak u Europsku uniju.
Prema prijedlogu Bruxellesa, Sloveniji je određena kvota za prihvat 1,15 posto osoba koje se već nalaze u Europskoj uniji u različitim državama i traže azil, te 1,03 posto od oko 20.000 izbjeglica koji čekaju da im se omogući život u Europskoj uniji, a sada se nalaze u trećim zemljama.