SVJETSKA Banka objavila je danas najnoviji "Doing Business" izvještaj, koji se prvenstveno temelji na analizi reformi vezanih uz ovrhe, trgovačke sporove, sređivanje dokumenata putem interneta i, ono što je za Hrvatsku najvažnije te ujedno vrlo poražavajuće, odnose prema poduzetnicima i mogućnost osnivanja novih poduzeća u zemljama diljem svijeta.
Poljska i Gruzija - Apsolutne miljenice Svjetske banke
Kao jedinu spomena vrijednu reformu u Hrvatskoj Svjetska banka spominje novi Linićev porezni sustav, kao i objavu liste poreznih dužnika. čime je Hrvatska u državnu blagajnu do kraja rujna "spremila" više od 90 milijuna kuna poreznog duga. Pritom je 469 dužnika izbrisano s liste "srama" jer su svoj dug podmirili u potpunosti, a riječ je o ukupnoj cifri od 44,53 milijuna kuna. Ostalih 946 poreznih obveznika svoj je dug platilo samo parcijalno, ali su izbrisani s liste jer je njihov dug temeljem izvršenih uplata postao niži od iznosa koji je kriterij za objavu popisa. Oni su u državnu blagajnu uplatili 45,95 milijuna kuna. Osim porezne reforme i novog zakona o porezu na imovinu, koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja sljedeće godine, Hrvatska nije učinila gotovo ništa, stoji u izvještaju Svjetske banke.
Kao apsolutne miljenice Svjetske banke spominju se Gruzija i Poljska, koja je vodeći svjetski reformator na području promjena vezanih uz ovrhu, sređivanje dokumenata preko interneta te trgovačke sporove. U elitnom društvu našla se i Gruzija, koja po pitanju reformi probila među prvih deset zemalja Istočne Europe.
Poduzetnike "ubija" birokracija
Za ishođenje građevinskih dozvola u Hrvatskoj u prosjeku je potrebno 317 dana, što je apsolutno najduži rok u odnosu na države OECD-a (143 dana) ili pak državama Istočne Europe i središnje Azije (226 dana).
Najviše od svega možda zabrinjava podatak da se Hrvatska po zaštiti investitora nalazi na samom dnu ljestvice Svjetske banke, odnosno na 139 mjestu od ukupno 185 zemalja. Unatoč najavama Radimira Čačića, ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade, o dolasku novog investicijskog ciklusa, ta ideja do danas nije zaživjela. Baš suprotno, spora i komplicirana birokracija tjera investitore iz Hrvatske, a oni se, prema izvješću Svjetske banke, sve više okreću investicijama u Srbiji, koja je gotovo dosegla Hrvatsku na ljestvici lakoće poslovanja.
Osnivanje tvrtki - mrcvarenje poduzetnika
Iako se na listi Svjetske banke Hrvatska, kada govorimo o lakoći osnivanja novog poduzeća, nalazi na "respektabilnom" 80. mjestu, praksa pokazuje potpuno suprotno. U izvještaju stoji kako je za provjeru dostupnosti imena za novo poduzeće potreban 1 dan, ali, kako su dosad pokazali brojni primjeri, takvi su slučajevi prije iznimka nego pravilo.
Istočna Europa "spašava" svijet - A gdje je Hrvatska?
Područje Istočne Europe i centralne Azije Središnja banka naziva "predvodnicima svijeta". Među 10 najbolje rangiranih država, njih čak četiri se nalaze u toj regiji, a to su Srbija, Ukrajina, Uzbekistan i Kazahstan. Hrvatska "debelo" zaostaje i nastavlja tonuti sve dublje i dublje. Srbija je, na primjer, odskočila jer je uvela privatne ovršitelje, smanjila početnu cijenu za prodaju imovine, zabranila žalbe, uvela elektronički registar nekretnina i pokretnina na kojima postoji založno pravo te olakšala otvaranje trgovačkih društava.
Hrvatska je, među zemljama bivše Jugoslavije, zabilježila najveći pad. Srbija se uspela za čak 8 mjesta, Slovenija stagnira, a Makedonija je pala za jedno mjesto. Sve ostale države bivše Jugoslavije zabilježile su napredak. Bosna i Hercegovina uvela je elektronički sustav prijave i plaćanja socijalnih doprinosa te informatizirala trgovački registar. Crna Gora bila je kooperativnija od BiH te je zaradila pohvale upravo zbog toga što je bankama omogućila uvid u osobne podatke dužnika. Crnogorci su smanjili cijenu i proceduru ishođenja građevinskih dozvola (za što im treba 267 dana).
Makedonija je i dalje najbolje plasirana država s područja bivše Jugoslavije i nalazi se na 23. mjestu. Makedonci izdaju dozvole za 117 dana, brzo i jednostavno osnivaju poduzeća, ulagačima daju visoku sigurnost, a najveća crna točka Makedonaca brzina je davanja priključaka za struju i uvođenje novih korisnika u elektromrežu. Slovenci su 35. na listi i stagniraju, dok su Crnogorci 51. i popravili su se za šest mjesta.