Screenshot: HRT
FISKALNA konsolidacija, provedba strukturnih reformi te bolja poslovna klima preduvjet su za oporavak hrvatskog gospodarstva, zajednička je poruka sudionika konferencije 'EU članstvo - Izazovi za hrvatsku ekonomiju' održanoj u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke inicijative.
Oporavak je u strukturnim reformama
Naglasio je međutim, da oporavak hrvatskog gospodarstva ne treba tražiti u monetarnoj i kreditnoj politici, pa čak ni u fiskalnoj, nego u strukturnim reformama i poboljšanju poslovne klime. Osvrćući se na vladine najave o gospodarskom rastu od 0,2 posto u ovoj godini, te plusu od 1,3 za iduću, guverner je šturo rekao.
"Mislim da će brojke izgledati drugačije. Predstavio sam danas neke projekcije kako bi se mogao kretati deficit i javni dug, naravno to nisu službene projekcije HNB-a koje ćemo objaviti u prosincu", rekao je Vujčić.
Prema hipotetskim projekcijama, koje je Vujčić predstavio, deficit će bez dodatnih fiskalnih mjera u iduće dvije godine rasti, te će se kretati na razini od oko 6 posto BDP-a. Komentirao je Vujčić i vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike.
"Ono što sam vidio neke su mjere u smjeru koji može pomaknuti Hrvatsku prema gore na nekim ljestvicama".
Vujčić se osvrnuo i na visok rast proračunskih rashoda vezanih uz članstvo u EU u 2014. godini.
"Izdaci za EU su zadani, a naša mogućnost apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova bit će ta koja će pokazati kakav će biti neto učinak financijskih tokova iz EU. To ćemo vidjeti onda kada će se strukturni i kohezijski fondovi početi povlačiti, a zemlje koje su u stanju stvoriti bolju poslovnu klimu su i zemlje koje uspijevaju povući više iz EU fondova i iz toga treba izvući zaključke", kazao je Vujčić.
Na pitanje bi li ulazak u proceduru prekomjernog deficita mogao utjecati na odgodu uvođenja eura u Hrvatskoj, Vujčić je rekao da je potrebno staviti udio javnog duga u BDP-u u silaznu putanju prije nego što se o uvođenju eura počne ozbiljno razgovarati.