Voditeljica IRB-ova kolokvija dr. Greta Pifat-Mrzljak izrazila je zadovoljstvo što je, nakon dulje stanke, taj kolokvij ponovno otvoren znanstvenoj i široj javnosti s tako uglednim gostom kao što je akademik Supek.
Ravnatelj IRB-a Stjepan Marčelja, koji je i sam bio Supekov student, istaknuo je da je profesor Supek svojim studentima donio "ljubav za fiziku i poetski pristup tom području znanosti".
Osim znanstvenoga i javnoga djelovanja, široj javnosti poznat je i književni opus akademika Supeka na koji se osvrnuo Cvjetko Milanja, profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu.
Ta književna dimenzija uočljiva je i u Supekovu znanstvenom opusu kojega je jedan dio i znanstvena publicistika.
Supekov intelektualni humanistički habitus u jednakoj se pak mjeri može iščitati u njegovu prirodoznanstvenom, humanističkom i književnom djelu, naglasio je Milanja.
Govoreći o svojoj suradnji s Heisenbergom za boravka u Leipzigu gdje je i doktorirao, akademik Supek posebice je istaknuo prijateljsku atmosferu koja je vladala na Heisenbergovim seminarima. Podsjetio je da su na zajedničkim susretima profesori i studenti referirali što rade te da je tu atmosferu nastojao prenijeti i u Zagreb kada je nakon Drugoga svjetskoga rata okupio skupinu darovitih znanstvenika koji su se počeli baviti teorijskom fizikom. Jer, dodao je, u to vrijeme na području bivše Jugoslavije uopće nije bilo teorijskih fizičara, a teorijska fizika, istaknuo je Supek, "neobično je važna za duh naroda".
Što se pak tiče budućnosti teorijske fizike u Hrvatskoj i svijetu, akademik Ivan Supek smatra da ona isključivo ovisi o zauzetosti mladih ljudi za to područje znanosti.
(Hina) ip sp