PREMA najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature, ako nastavimo s ovakvim tempom uporabe fosilnih goriva, mogli bismo pokrenuti proces lančane reakcije koji će zagrijati Zemlju za 14 stupnjeva Celzijevih, što bi moglo po nas imati katastrofalne posljedice, piše New Scientist.
Znači, ako nastavimo s ovakvim nepromišljenim postupanjem, moglo bi doći do dodatnog globalnog zagrijavanja od 8 stupnjeva, odnosno svijet bi bio za 14 stupnjeva Celzijevih topliji, nego što je to bio u predindustrijskom razdoblju.
Nepotrebno je nabrajati koliko bi to bilo loše po nas. Dovoljno je samo reći da bi u tom slučaju dijelovi tropa postali pretopli za toplokrvne životinje, uključujući i nas, i da tamo ne bismo više mogli živjeti.
Dobra vijest
Dobra vijest je ta da ako zemlje poboljšaju svoje napore oko smanjenja emisije stakleničkih plinova, nikada nećemo imati prilike saznati jesu li sva ta katastrofalna predviđanja o kojima slušamo po medijima, a koja govore što nas sve čeka u slučaju jakog globalnog zatopljenja, istinita.
"Mislim da neće doći do toga, da nismo ni blizu“, rekao je voditelj istraživanja, fizičar Tapio Schneider s Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech).
Schneider i njegov tim znanstvenika napravili su model stratokumulus oblaka iznad suptropskih oceana, koji pokrivaju oko 7% Zemljine površine i hlade naš planet tako što reflektiraju sunčevu toplinu natrag u svemir. Kada su povisili razine CO2 na 1200 ppm (dijelova CO2 na milijun molekula zraka), otkrili su da dolazi do raspršenja i nestanka tih oblaka.
Kada bi stratokumulusa nestalo, došlo bi do dramatičnog učinka zagrijavanja, što bi dodalo 8°C već zagrijanoj globalnoj temperaturi.
Što bi značilo to da bi globalno povećanje temperatura za oko 6°C ili više, s razinama CO2 iznad 1200 ppm, dovelo do toga da bi prosječna globalna temperatura sveukupno porasla za 14 stupnjeva Celzijevih.
Nema razloga za paniku
Za sada imamo sreće te će razine CO2 ove godine biti oko 410 ppm, za razliku od 280 ppm u predindustrijskim vremenima. No kada bismo iskoristili sve preostalo fosilno gorivo, razine bi mogle porasti i do 4000 ppm.
Ono što je dodatno ohrabrujuće, ako bismo to mogli tako nazvati, jest to da i slučaju najgoreg scenarija imamo još dosta vremena za poprilično bezbrižan život. Naime, znanstvenici pretpostavljaju da bi u takvom slučaju, znači kada se ne bi uopće smanjile emisije stakleničkih plinova, razine CO2 narasle do 1200 ppm tek nakon 2100. godine.