JESTE li ikada razgovarali s nevjerojatno pametnom mladom osobom pitajući se "Gdje sam ja bio/bila u tim godinama"? Kroz tekst niže predstavljamo vam petnaest studenata, koji već za vrijeme studija mijenjaju svoje okruženje nabolje uz pomoć napredne tehnologije. Riječ je o Algebrinim diplomcima koji u sklopu kolegija Inovativni projekt smišljaju ideje i proizvode koji će danas-sutra mijenjati svijet!
Jedan od timova koje ćemo vam danas predstaviti razmišljao je kako olakšati svim vinoljupcima da čim lakše i jednostavnije pronađu vina i vinarije u Hrvatskoj. Osmislili su digitalni vinski atlas kojeg su nazvali Wineata i koja ljubiteljima vina omogućuje dostupnost informacija o kvalitetnim vinima, vinarijama i vinskim turama koje su dostupne u cijeloj Hrvatskoj. Projekt budnim okom prate mentori – Stella Antolović i Silvio Papić, a tim je formiran od devet studenata s različitih smjerova Algebrinih diplomskih studija - Karlo Jakobović, Marko Sabolić, Jurica Slovinac, Luka Žgrablić, Suraj C. R. C. Reddy, Elma Melkić, Jigisha H. Shah, Yacine Akki i Celina Wedershoven.
1. Osmislili ste aplikaciju koja je svojevrsni vinski atlas – odakle vam ideja?
Na početku ove priče puno smo razgovarali o mogućim idejama i projektima koje bi mogli realizirati, ali zajedno smo se složili s činjenicom da ljubitelji vina na tržištu ne mogu tako jednostavno pronaći zanimljive vinarije ili informacije o različitim sortama vina. Na uvodnim predavanjima kolegija Inovativni projekt imali smo priliku dodatno razraditi našu ideju – gdje smo se zajedno složili da je ovo pravi projekt za nas i ono što je tržištu i potrošačima potrebno.
2. Koju su se sve izazovi našli pred vama za vrijeme razvoja Wineate?
Izazovno je nakon pandemije COVID-19 predvidjeti što će se događati na tržištu. Svjesni smo da istraživanje vinskog svijeta znatno ovisi o situaciji na tržištu, stoga je i najveći izazov s kojim smo se suočili prikupljanje svih relevantnih podataka na vrijeme. Međutim, kad je tim predan i strastven, stvari funkcioniraju. Drugi izazov bila je suradnja različitih članova tima iz različitih područja. Timski rad je naša najveća prednost, jednom kada smo se uspjeli skupa uhodati, shvatiti i prihvatiti zajednički smjer kojim će se projekt razvijati brzo smo došli do zanimljivih rješenja.
3. Proveli ste anketu koja vam je poslužila kao polazišna točka za izradu aplikacije – što su pokazali rezultati? Treba li Hrvatskoj aplikacija koja će olakšati pronalazak kvalitetnih vinskih odredišta?
Rezultati ankete su jako zanimljivi. Napravili smo jednu anketu za hrvatsko tržište te jednu prilagođenu anketu za turiste. Od ukupnog broja ispitanika, 7,6% pije vino svaki dan, 9,7% pije vino tri puta tjedno, a 22,4% pije vino jednom tjedno. Možemo zaključiti da gotovo polovica ispitanika, točnije njih 39,7% pije vino barem jednom tjedno. Na pitanje gdje najčešće kupuju vino, njih 52,7% odgovorilo je da kupuju u velikim trgovinama (supermarketima), 15,6% ih je odgovorilo u vinarijama, a 11,4% u vinotekama. Ovo je dobra vijest za našu aplikaciju. To znači da ispitanici posjećuju vinarije i vinoteke, a mi im možemo omogućiti bolji doživljaj posjeta tim mjestima. Ovim istraživanjem cilj je razumjeti njihove navike i kako kroz našu aplikaciju možemo poboljšati njihova vinska iskustva. Od ukupnog broja ispitanika, njih 69,2% reklo je da bi voljeli posjetiti vinarije u Hrvatskoj, a 21,1% ispitanika nije sigurno. Od ukupnog broja ispitanika, 17,3% koristilo bi aplikaciju koja bi im pomogla u pronalaženju vinarija i njihove ponude u Hrvatskoj, 35,4% se slaže, a 22,8% nije sigurno. Iz ovog pitanja možemo prepoznati da postoji potencijal za našu aplikaciju i da su korisnici spremni koristiti ovu vrstu aplikacije.
4. Wineatu je osmišljavao interdisciplinarni Algebrin tim – kako je ta suradnja funkcionirala?
Smatramo da nijedan posao ne funkcionira najbolje s jednom specijaliziranom funkcijom ili s istim načinom razmišljanja. Ovo je bila jedinstvena prilika da u praksi doživimo kako je to raditi u interdisciplinarnom timu, jer smo sigurni da će nam se u budućnosti takva prilika pružiti i u poslovnom svijetu, a ovaj zanimljivi projekt nas je pripremio za tu situaciju.
5. Mislite li da će tržište prepoznati vrijednost Wineate i kako se planirate približiti svojoj ciljnoj publici?
Vjerujemo da će tržište prepoznati benefite koje nudi Wineata, a najviše iz razloga jer će biti kreirana sa svrhom da pomogne potrošaču snalaženje u vinskom svijetu. Wineata će spojiti offline s online iskustvima te pružiti relevantne i ažurne informacije potrošačima. Spajati će različite trenutke konzumacije, kao što su dnevna ili večernja druženja uz vino ili pak spoj hrane i vina. Wineata je tu za potrošača, spremna da im pruži personalizirane savjete.
6. Planirate li i širenje van granica Hrvatske?
Naravno, u budućnosti planiramo širenje van granica Hrvatske. Smatramo da ovaj projekt ima veliki potencijal prihvaćanja i na drugim tržištima. Prema Statisti (link) u 2021. godini potrošnja vina u svijetu procijenjena je na 236 milijuna hektolitara, što je pad u odnosu na 241 milijun hektolitara u 2019. godini. Smatramo da će se tržište tijekom 2023. godine oporaviti te da ćemo privući pažnju potrošača i na globalnom tržištu s našom interaktivnom vinskom kartom svijeta. Potrošači će moći istražiti zanimljive lokacije, evente koji su blizu njih, pročitati recenzije i učiti o vinima. Naša platforma će biti u potpunosti personalizirana za korisnika koji se koristi njome, što vjerujemo da će potrošači prepoznati kao benefit te koristiti se njome svakodnevno.
Drugi tim Algebrinih diplomaca s kojim vas upoznajemo jest interdisciplinarni tim Krivo vizija, koji radi na umjetničkoj platformi i koja funkcionira na temelju blockchain tehnologije. Ako se pitate što je blockchain i kako ga je moguće koristiti za razvoj umjetnosti – čitajte dalje! Ovi genijalni mladi ljudi na svojoj su platformi omogućili umjetnicima da učitaju svoja umjetnička djela i stvore svoj digitalni portfelj. Međutim, platforma nije namijenjena samo umjetnicima već i kupcima umjetničkih djela te svoj zainteresiranoj publici. Tim čini šest Algebrinih diplomaca: Tomislav Čavala, Fran Bartolić, Ena Saško, Ivan Popović, Karlo Bertina i Maxime Coutin iza kojih stoje mentori Karlo Josić i Halida Sarajlić. U ime tima odgovarao je Ivan Popović, koji nam je objasnio što je blockchain i kako su povezali blockchain i umjetnost.
1. Možete li nam ukratko objasniti kako je nastala Krivovizija i što donosi svojim potencijalnim korisicima?
Projekt je zapravo imao nekakav svoj razvojni put koji je na početku ipak bio podosta drugačiji od trenutne verzije, tj. prve varijante ideje su bile znatno više fokusirane na blockchain tehnologiju potaknute činjenicom kako je termin “NFT” zadnjih nekoliko godina eksplodirao u popularnosti, ali kako smo razvijali ideju, tako samo logično naišli na nekolicinu prepreka i došli smo do spoznaje kako u konačnici želimo stvoriti nešto što će imati integriranu suvremenu digitalnu tehnologiju, ali ispred svega nešto što će stvoriti dugoročnu vrijednost za korisnike. Ono što naša ideja donosi svojim korisnicima u kratko je jednostavno mogućnost učenja, kreiranja “digitalnih djela”, prezentiranje istih na globalnom tržištu, te slobodnu interakciju sa drugim korisnicima koji dijele interese prema istim stvarima. U konkretnom slučaju se to odnosi na digitalne umjetnosti kao što su slike, fotografije, stripovi itd…
2. Kako je izgledala timska suradnja za vrijeme izrade Krivovizije? Tko je smislio ime?
Kao i svaki projekt, mišljenja smo da ima bezbroj dobrih ideja, ali koliko god neka ideja bila dobra, na kraju će sve ovisiti o nekakvoj kompatibilnosti i interakciji članova tima koji ju realiziraju. S te strane smo imali sreću pošto se pronašla grupica ljudi koja ima adekvatno znanje i motivaciju da izgradi nešto ovakve magnitude. Što se tiče naziva, Krivovizija je primarno naš nekakav timski „kodni“ naziv, a izvor naziva i nije pretjerano za pohvalu ako ćemo biti iskreni. Da smo znali da će nas netko ovo pitati, vjerojatno bi odabrali nešto drugo. U kratko, jedan od članova tima je došao s informacijom da postoji web stranica koja nasumično generira riječi koje su na neki način inspirirane terminima koji su se koristili u bivšoj Jugoslaviji. Bilo je tu podosta opcija, ali smo se složili da je Krivovizija optimalan izbor.
3. Krivovizija je izgrađena na blockchain tehnologiji. Objasnite laicima što je točno blockchain tehnologija?
Ovdje ćemo spomenuti blockchain u dva konteksta. U osnovnoj formi, to je tehnologija koja se odnosi na decentralizirano spremanje informacija koje je nemoguće mijenjati ili kopirati. Pošto to možda zvuči pomalo apstraktno, spomenut ćemo drugi kontekst vezan za naš projekt. Dakle, mi jednostavno rečeno blockchain tehnologiju koristimo primarno kako bi zaštitili vlasništvo digitalne imovine naših korisnika. Ukoliko netko primjerice kupi digitalnu fotografiju, mi ćemo osigurati da vlasnik iste bude jedini vlasnik, te da se ne može pojaviti netko negdje sa kopijom i tvrditi da posjeduje original.
4. Kako ste se odlučili razvijati platformu koja je namijenjena upravo umjetnicima i zaljubljenicima u umjetnost?
Popularnost digitalne umjetnosti eksponencijalno raste proteklih nekoliko godina, tehnologija je postala dostupnija, sve više je talentiranih ljudi, a covid situacija je globalno znatno ubrzala prelazak velikog broja naših aktivnosti u digitalne sfere. Uz to, proučavajući trenutno stanje na tržištu, shvatili smo da postoji velika prilika za izgradnju platforme ovakvog tipa i mišljenja smo da da je za takav pothvat sada idealan trenutak.
5. Gdje vidite svoju prednost u odnosu na konkurente? Kako ćete se istaknuti na tržištu?
Trenutno postoji nekolicina platformi donekle sličnog tipa, ali svaka od njih ima jednu specifičnu domenu za koju se veže, dakle niti jedna nije adekvatna da bi ju koristila šira skupina korisnika koji posjeduju različite talente. Neke od platformi su fokusirane isključivo na fotografiju, neke samo na 3D animaciju itd. Ali najvažnije je spomenuti da društveni aspekt nigdje nije u fokusu ili jer iznimno limitiran što smatramo da je naša najveća prednost. Dakle uz prethodno navedenu blockchain tehnologiju koju koristimo u smislu zaštite, želimo da naši korisnici platformu koriste kao društvenu mrežu gdje mogu učiti o alatima koji ih zanimaju, mogu predstaviti svoje talente globalno, mogu otvoreno komunicirati i stvarati interesne grupe, te u konačnici živjeti od svojih radova.