Alžir proglasio francusku kolonizaciju zločinom. Traži ispriku i reparacije

Alžirski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se francuska kolonizacija zemlje proglašava zločinom, zahtijevajući od Pariza ispriku i reparacije. Ovaj potez, koji dolazi usred diplomatske krize između dviju zemalja, analitičari ocjenjuju uglavnom simboličnim, ali politički iznimno značajnim, piše The Guardian.

Zastupnici su u srijedu, ogrnuti šalovima u bojama nacionalne zastave, stajaćim ovacijama i uzvicima "Živio Alžir" pozdravili izglasavanje zakona. U tekstu se navodi da Francuska snosi "pravnu odgovornost za svoju kolonijalnu prošlost u Alžiru i tragedije koje je prouzročila".

Predsjednik parlamenta, Ibrahim Boughali, poručio je za državnu novinsku agenciju APS da će glasanje poslati "jasnu poruku, kako interno tako i eksterno, da alžirska nacionalna memorija nije ni izbrisiva ni podložna pregovorima".

Pljačka resursa, mučenje i nuklearni testovi

Zakon detaljno navodi "zločine francuske kolonizacije", među kojima su nuklearni testovi, izvansudska ubojstva, "fizičko i psihološko mučenje" te "sustavno pljačkanje resursa". Naglašava se kako je "potpuna i pravedna naknada za svu materijalnu i moralnu štetu uzrokovanu francuskom kolonizacijom neotuđivo pravo alžirske države i naroda".

Francuska vladavina Alžirom, koja je trajala od 1830. do 1962. godine, obilježena je masovnim ubojstvima i deportacijama velikih razmjera, a kulminirala je krvavim ratom za neovisnost vođenim od 1954. do 1962. godine. Prema alžirskim podacima, u tom je ratu poginulo 1,5 milijuna ljudi, dok francuski povjesničari procjenjuju ukupan broj žrtava na oko 500.000, od čega 400.000 Alžiraca.

Reakcija Francuske i simbolički značaj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je kolonizaciju Alžira nazvao "zločinom protiv čovječnosti", no suzdržao se od službene isprike. Upitan prošli tjedan o najavljenom glasanju, glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova, Pascal Confavreux, rekao je da neće komentirati "političke rasprave koje se odvijaju u stranim zemljama".

Hosni Kitouni, istraživač kolonijalne povijesti na Sveučilištu u Exeteru, pojašnjava kako zakon nema međunarodni pravni doseg. "Pravno, ovaj zakon nema međunarodni doseg i stoga nije obvezujući za Francusku", izjavio je. Međutim, dodaje kako je njegov značaj drugdje: "Njegov politički i simbolički značaj je važan: on označava prekid u odnosu s Francuskom u smislu sjećanja".